Rusija u 2024. osvojila područje manje od Zagreba, Kijev najavio rušenje Krimskog mosta
Najmanje pet osoba ubijeno je jučer ujutro u ruskom napadu bespilotnim letjelicama na stambene objekte u Harkivu, drugom najvećem ukrajinskom gradu. Ubijeni su i spasioci koji su stigli na mjesto napada, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov napisao je na Telegramu da je četvero ljudi poginulo na mjestu napada, od čega trojica spasilaca. Petero ljudi je ozlijeđeno. Peta osoba poginula je u udaru na privatne kuće u drugom dijelu grada, dodao je Terehov.
Regionalni guverner Harkiva Oleh Sinehubov napisao je na Telegramu da su najmanje četiri napada iranskim dronovima Shaded izvedena na grad. Harkiv, koji se nalazi u blizini ruske granice, česta je meta napada ruskih bespilotnih letjelica i projektila.
Sumorna slika
Visokopozicionirani ukrajinski vojni dužnosnici daju sumornu sliku trenutne situacije na fronti. Neimenovani vojni dužnosnik rekao je za Politico: “Ne postoji ništa što sada može pomoći Ukrajini jer ne postoji ozbiljna tehnologija koja bi nadoknadila ogroman broj vojnika koje će Rusija poslati na nas. Mi nemamo te tehnologije i Zapad ih nema u dovoljnim količinama.”
Predviđanja vojske su sumorna: Rusija će “probiti prve crte i dovesti ih do kolapsa” gdje god generali odluče pokušati. Samo ruske pogreške i ukrajinska otpornost mogu spriječiti katastrofu, rekao je ukrajinski časnik.
Dužnosnik ukrajinske tajne službe rekao je za britanski “Guardian” da će Krimski most biti uništen.
“Učinit ćemo to u prvoj polovici ove godine”, rekao je tajni agent. Šef tajne službe, Kirilo Budanov, kaže da već ima “većinu resursa” za postizanje ovog cilja. Budanov djeluje prema planu koji je odobrio predsjednik Volodimir Zelenski.
Međutim, nije jasno kako će ovaj projekt uspjeti. Rusija je već poduzela nekoliko mjera za osiguranje mosta. U srpnju 2023. predsjednik Zelenski izjavio je da je Krimski most legitimna meta Ukrajine jer su ga okupatori koristili za prijevoz oružja. Prema njegovim riječima, taj cilj treba “neutralizirati”.
Ako bi most koji povezuje okupirani poluotok Krim s ruskim kopnom bio trajno uništen, ruske trupe bile bi prisiljene transportirati vojne zalihe kroz okupiranu južnu Ukrajinu. Ukrajinski stručnjaci smatraju da bi to moglo ograničiti Putinove vojnike.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu ustvrdio je da su ruske snage zauzele oko 400 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija u prva tri mjeseca 2024. godine. Stavimo to u perspektivu: površina Zagreba iznosi 641 četvorni kilometar.
Francuska je jučer zanijekala ruske tvrdnje da je pokazala spremnost na dijalog o Ukrajini ili na razgovore o mogućim mirovnim pregovorima, u razgovoru dvojice ministara obrane u srijedu.
Nema mira bez Moskve
Dvije godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rusko ministarstvo obrane kazalo je da je “zabilježena spremnost na dijalog o Ukrajini” u telefonskom razgovoru francuskog ministra Sebastiena Lecornua i njegovoj ruskog kolege Sergeja Šojgua. Poziv je uslijedio nakon napada na dvoranu Crocus City Hall koji je oživio strahove o sigurnosti dok se Francuska priprema biti domaćin Olimpijskih igara koje počinju u srpnju. Razgovor je održan na inicijativu Francuske i bio je prvi između dva ministra od listopada 2022.
- To nije istina - rekao je izvor iz francuske vlade.
- Ni u jednom trenutku nismo pokazali spremnost na dijalog o Ukrajini, niti na pregovore, niti ništa slično tome - dodao je. U francuskom priopćenju kaže se da je razgovor bio usredotočen na povećanu terorističku prijetnju nakon napada u Moskvi za koji je odgovornost preuzeo IS-K, ogranak Islamske države. U ruskom priopćenju također se navodi da je bilo kakva ideja o održavanju sastanka u Švicarskoj o postizanju mira u Ukrajini “besmislena” ako Rusija ne bude sudionik. Kijev je predložio “svjetski summit”, ali je rekao da Rusija neće biti pozvana.
“Ne postoji ništa što može pomoći Ukrajini da se suprotstavi ogromnom broju vojnika koje će Rusija poslati na nas”, upozorava ukrajinski časnik