Na listama za Sabor ni 10 posto mlađih od 30
Stranke se mladima žele približiti na Tik-Toku, a koliko su njihovih vršnjaka istaknule na listama?
Otvorili smo profil na Tik-Toku, to pokazujemo kako smo moderni i simpatični prema mladim ljudima – tobož u šali neki je dan objašnjavao premijer Andrej Plenković, kad je na jednom od predizbornih skupova govorio što je sve njegova Vlada proteklih godina napravila za mlade. Mnoge mjere bile su baš za njih; porez na dohodak ne plaćaju oni mlađi od 25, polovicu iste dažbine daju oni koji imaju između 25 i 30 godina, povećana je studentska satnica, uložilo se u studentske domove, potiče se zapošljavanje na neodređeno koje onda sa sobom povlači sigurnost za osnivanje obitelji... svega je tu bilo što bi mlade eventualno moglo zanimati i zbog čega bi na sljedećim izborima glas mogli dati upravo HDZ-u.
Najviše kod Pernara
Ali nisu oni jedini s politikama usmjerenima na mlade, kao ni jedinstveni po tome što su se uključili na društvenu mrežu koju koristi čak 47,4 posto ljudi mlađih od 30. Čak štoviše, na Tik-Tok stigli su među posljednjima, a prema reakcijama, onima rođenima od 1994. naovamo nije mrsko čuti kad se premijer prvi puta poljubio ili zašto ministar Vili Beroš nosi Yeezyce. Je li to, međutim, dovoljno da bi se mladi zainteresirali za politiku? I koliko su ti isti mladi uopće uključeni u političke procese svojih stranaka? Prema onome što pokazuje naša analiza, gotovo pa neznatno. Sve izborne liste svih stranaka iščitali smo i proučili pa došli do podatka da mlađi od 30 ne čine ni 10 posto ukupnog broja kandidata za sljedeći saziv Sabora. Konkretno, u 11 izbornih jedinica 2277 je imena, a onih koji su rođeni 1994. i nakon nje tek je 216, s tim da je daleko najveći broj, njih 69, na listama Stranke Ivana Pernara. Oduzmu li se oni, nije teško izračunati da je mlađih od 30 tek nešto više od šest posto.
Idemo sad malo detaljnije; stranke, čini se, najmanje vjeruju mladima iz Zagorja i Međimurja te Istre jer ondje ih je na listama najmanje, dok ih je najviše u dalmatinskoj, desetoj izbornoj jedinici. Kao što smo već i spomenuli, daleko najviše mlađih od 30 na listi je Ivana Pernara, a od manjih opcija, mlade su gotovo u svim jedinicama istaknule pravaške stranke (HSP, A-HSP, HSP dr. Ante Starčević), Fokus, Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto, ima ih ponešto i u Radničkoj fronti, SRP-u, kod Ričarda Nezavisnog i Viktora Šimunića iz Oroslavja, kod Socijaldemokrata, a onda i kod nedavno osnovane Agrarne stranke, koja, baš kao i većina netom nabrojanih, ne ide s listama u svim izbornim jedinicama. Ali ondje gdje idu, mlade imaju, s tim da su u slavonskoj, petoj izbornoj jedinica, i kao nositelja istaknuli Josipa Vidakovića koji je prije ni tri tjedna proslavio 27. rođendan.
Ono što moramo posebno istaknuti jest da nam je posve jasno da su stranke u različitim jedinicama koalirale na različite, neke i na iste načine, ali svaku koaliciju nećemo posebno nabrajati, već ćemo se držati samo “glavnih” opcija u istima. Za sam kraj naše analize ostavili smo pet parlamentarnih stranaka koje, prema anketama, na području cijele Hrvatske prelaze izborni prag, a to su HDZ, SDP, Domovinski pokret, Most i Možemo. Daleko najviše mlađih od 30, njih 21, istaknuo je Most, slijedi ih Možemo s 13 mladih kandidata (u 11. jedinici nositeljica je Elena Komarić kojoj su 22 godine), osam ih ima Domovinski pokret, pet SDP, dok HDZ na svim listama, na kojima je ukupno 154 imena, ima jednog jedinog čovjeka mlađeg od 30, a to je u prvoj jedinici čelnik Mladeži HDZ-a Maksimilijan Šimrak. Preračunamo li potonje u postotak, HDZ ima 0,6 posto mlađih od 30 na listama, a tristo posto više ima ih čak i stranka Umirovljenici zajedno, koja je na svoje liste stavila troje kandidata rođenih nakon 1994. Zašto na mladima svijet ostaje svugdje, osim u politici, pitali smo političku analitičarku Ankicu Mamić.
– U pravoj parlamentarnoj demokraciji, što Hrvatska nije, mlade na listama svakako bi trebalo isticati. U izvršnoj vlasti iskustvo jest puno važniji resurs, ali optimalna kombinacija iskustva i mladosti definitivno bi pomogla, ne samo u pridobivanju birača, nego i u načinu razmišljanja. Vidimo da problem postoji i kad se ide na komunikacijske kanale kojima se služe isključivo mladi. I dalje se ostavlja i stil, i način, i taktika komunikacije koja se koristi sa starijom
Mladih je najmanje na listama u Zagorju, Međimurju i Istri, najviše u dalmatinskoj, desetoj izbornoj jedinici
populacijom i to je pogreška. Pa ne idete, primjerice, na Dolac razgovarati o BDP-u. To što vi odlazite na platforme koje mladi gledaju, ne znači da će vas mladi čuti i vidjeti ako komunikaciju ne prilagodite onome što mlade zanima – objašnjava nam Ankica Mamić, dodajući da su mladi itekako važni te ozbiljne promjene politike stanja i društva bez njih nema. Pitamo našu sugovornicu i je li neobično što umirovljenici imaju tristo posto više mladih na listi od HDZ-a.
Zagorci i Međimurci
– Svaki pametan penzioner koji razumije hrvatski mirovinski sustav zna da izravno ovisi o mladima koji u isti taj mirovinski sustav uplaćuju. Nažalost, mirovinska reforma s individualnom štednjom u Hrvatskoj nije do kraja napravljena kako je trebala biti, a ja da vodim umirovljeničke stranke, stavila bih na liste 60 posto mladih jer oni nam plaćaju mirovine. Tako da su umirovljenici to napravili vrlo mudro – kaže A. Mamić. A što nam govori najvećih broj mlađih od 30 na listama Ivana Pernara?
– To je protestno, čisti antiestablišment. Kad uđete u ranu zrelost, prvo znate ono što ne želite, a tek kasnije spoznajete što želite, tako da mladi na ovim listama nisu ništa neobično. Oni su se priključili s ciljem pokretanja promjena u društvu, ali nije to mjesto gdje će mladi naći izražaj – objašnjava nam naša sugovornica. Pitamo je i zašto je najmanje mladih Zagoraca i Međimuraca na listama.
– Treba biti svjestan da političke stranke liste slažu od dostupnih ljudi pa je moguće da je ondje jednostavno najmanje mladih zainteresiranih za politiku. U trećoj jedinici jaka je iseljenička populacija te malo obiteljsko poduzetništvo i mladi ne pokazuju interes, iako bi trebali jer upravo politika određuje koliko će mali poduzetnički projekti biti uspješni – kaže nam Ankica Mamić, koju još i pitamo iznenađuje li je broj mladih na listama Agrarne stranke. Odlično je to, veli nam.
– U hrvatskoj poljoprivredi je veliki potencijal, mi smo zemlja koja ima sve predispozicije da se sama hrani, a mladi u poljoprivredi su očito shvatili da imaju politički problem – kaže ta politička analitičarka.