Dalmacija vrije politički pritrujena
Sastavljači lista jedino su ovdje zaobišli mišljenje s terena?
Izborne liste uvijek dižu političku temperaturu jer iza njih ostaju brojne neutažene ambicije, ali nigdje nema toliko nezadovoljnika kao u Dalmaciji. Najglasniji je splitski SDP koji se žestoko protivio tome da njihov bivši član Damir Barbir bude na listi koalicije Rijeke pravde u kvoti Centra Ivice Puljka, ali je unatoč tome dobio visoko 5. mjesto u 10. izbornoj jedinici. Vrije i u Mostu. Tiho i bez izjava, Most je ostao bez Josipa Markotića, svog najaktivnijeg vijećnika u Gradskom vijeću Splita i najpoznatijeg člana stranke kraj čijeg je imena, za kojeg nije bilo mjesta na izbornoj listi, preko noći osvanulo kako je nezavisni.
Burno je bilo i u susjednoj 9. Izbornoj jedinici gdje su se lokalne organizacije HDZ-a pobunile što se Hrvoje Zekanović (HDS) našao na njihovoj izbornoj listi, i to na 7., prolaznom mjestu.
Listajući novine i čitajući portale, nameće se zaključak da javno iskazana i demonstrirana nezadovoljstva dolaze uglavnom iz Dalmacije, pa se postavlja pitanje služe li dvije dalmatinske izborne jedinice stranačkim središnjicama kao poligon za ‘potkusurivanje’ odnosno vraćanje stranačkih dugova ili se takve stvari događaju i drugdje, ali ne izazivaju tako burne reakcije. Tretiraju li političari opet nepravedno Dalmaciju, kao u slučaju Torcidinih huligana na koje se (opravdano) digla cijela javnost, dok su BBB-ovi “naši dečki” nakon ubojstva u neredima u Grčkoj imali svu državnu podršku u postupcima koji se protiv njih vode?
Politički analitičar Jerko Trogrlić iz Splita kaže da razloga za pobunu zbog lista ima i drugdje, samo su Dalmatinci glasniji.
– Toga da se pojedini ljude nalaze u izbornim jedinicama kojima teritorijalno ne pripadaju ima svugdje više nego u Dalmaciji. U zagrebačkim izbornim jedinicama nerijetko imate ljude koji nemaju veze s tom izbornom jedinicom. Sabina Glasovac bila je na prošlim izborima u 4. izbornoj jedinici, kao i Marko Pavić koji je ove godine u 6. Vili Beroš je kao čovjek s Hvara bio u 10., a sada je u 6. izbornoj jedinici. Nije to šaranje nelogično, događa se svugdje, ali mi u Dalmaciji puno smo glasniji – kaže Trogrlić.
Ipak, svaka bi stranka morala povesti računa o nezadovoljnom članstvu jer nikome to ne može donijeti koristi.
– Nezadovoljstvo koje postoji u SDP-u i u HDZ-u nije isto niti se isto manifestira. U SDP-u je problem puno veći jer je splitska organizacija u ozbiljnom problemu već drugi izborni ciklus zaredom. Nakon revolta kada je prije 4 godine Bernardić složio liste i bojkota na terenu, sada opet to imamo. Kod HDZ-a nezadovoljstvo se puno tajnovitije pokazuje i ne realizira se bojkotom. Zašto? Zato što HDZ s svojim članstvom još uvijek računa na vlast, a kada si na vlasti, postoji puno prilika i prolaznih saborskih mjesta. Tu su Vlada, državna tajništva, ministarstva, državne firme, mnogo pozicija koje su na raspolaganju, a nemaš ih kao
oporba, nego ti je na raspolaganju samo to malo mjesta u Saboru koje uspiješ izboriti. Nezadovoljstva u HDZ-u ima, ali se ekspresija, odnosno izražavanje tog nezadovoljstva ne manifestira bojkotom na terenu jer to se kod onih koji računaju na vlast ne događa. HDZ je već osam godina na vlasti, računaju na još četiri i oni, za razliku od SDP-a, svoje osobna nezadovoljstva neće pokazivati. To sa Zekanovićem sigurno nije oduševilo HDZ-ovce u 9. izbornoj jedinici gdje oni računaju na osam, a nekad su imali čak i devet mjesta, ali to prolazi bez većih posljedica i bez bojkota – kaže Trogrlić.
Sdruge strane, SDP koji u 9. izbornoj jedini računa na tri mandata, ide bez jednog od najprepoznatljivijih lica s terena, gradonačelnika Trogira Ante Bilića, koji je odbio biti na listi iza Puljkova Igora Skoke koji se na 4. mjestu bori za prolaz. Iako je riječ o malom gradu, SDP nema više jaku organizaciju ni u Zadru ni u Šibeniku pa je trogirski gradonačelnik jedan od rijetkih kojim se mogu pohvaliti u 9. izbornoj jedinici. Obnaša već drugi mandat i profilirao se kao prepoznatljivo lice SDP-a, a ostao je izvan liste. Trogrlić kaže kako je u SDP-u situacija neusporedivo teža nego u HDZ-u, ali je najviše zabrinjavajući slučaj Mosta.
– Deseta izborna jedinica njihova je iskonska, odatle oni dolaze, odatle su i Božo Petrov i Nikola Grmoja. Nisu uspjeli oformiti jaku organizaciju, a više nemaju onaj početni zanos i elan. I dalje se, kao i prije četiri godine, na njihovim listama nitko ne osjeća nagrađenim za svoj rad i rezultat, osim Grmoje i Petrova, koji su sigurni u Saboru. Teren im to počinje zamjerati. Ne mogu se u potpunosti negirati Split i Dubrovnik, dva najveća grada u izbornoj jedinici iz kojih nemaš nijednog čovjeka na o,spektru, Most ima problem koji postaje još veći ako im članovi počnu napuštati organizacije – kaže Trogrlić, a to se upravo događa.
O situaciji na listi Rijeke pravde htjeli smo porazgovarati i s predsjednikom Centra Ivicom Puljkom, drugim na listi u 10. izbornoj jedinici, kojega smo pitali zašto je inzistirao da Damir Barbir bude na listi koalicije SDP-a, kada zna koliko se splitska organizacija stranke tome protivi, čemu su se priklonile i još neke lokalne organizacije. Zanimalo nas je i kako odgovara na prozivke da je riječ o političkoj trgovini, koju pripisuje HDZ-u, i misli li da Barbir ima realne šanse ući u Sabor?
Odgovor smo dobili od stranke Centar odakle poručuju kako je Damir Barbir poveznica programske socijaldemokratske komponente između Centra i SDP-a.
– On nije problem SDP-u koji želi pobijediti HDZ, problem je samo pojedincima iz SDP-a koji to ne žele – odgovorili su nam iz Centra. Konkretne odgovore na postavljena pitanja nismo dobili.
Što se tiče Mosta, nakon što ga je napustio Josip Markotić, uslijedio je za stranku vrlo neugodan istup Ante Popovića, nezavisnog županijskog vijećnika iz kvote Mosta, koji je javno prozvao vodstvo stranke zbog liste za Sabor i zanemarivanja Splita. Oštar je bio i prema Anti Kujundžiću, tajniku koji se našao na drugom mjestu u 10. izbornoj jedinici.
– Najmanje aktivni vijećnik stavljen je visoko na listu po političkom nalogu – ustvrdio je Popović. Kaže da je dobar dio života i djelovanja dao Mostu te da se nezadovoljstvo više ne može kriti.
– Split se, podvlači, uporno zaobilazi, a ondje su najaktivniji na terenu – upozorio je Popović i poručio kako nosi Mostu 40 posto glasova u Desetoj izbornoj jedinici.
Božu Petrova, predsjednika Mosta i prvog na njihovoj izbornoj listi u 10. izbornoj jedinici, tražili smo komentar odlaska Josipa Markotića kao i izjave Ante Popovića i pitali smo ga jesu li se kod sastavljanja lista konzultirali s članstvom na terenu.
– Za Joška Markotića mogu samo reći da je on čestit i pošten čovjek te ujedno mogu izraziti nadu da će nam se putevi ponovno susresti – kaže Božo Petrov koji se čudio na konstataciju da su članovi u Dalmaciji nezadovoljni listama. Na primjedbu kako ih je svojedobno napustio i Ante Čikotić, također zbog izbornih lista, odgovorio je da to nije bio razlog.
– Ante Čikotić je otišao jer je to htio ne zato jer je bio nečim nezadovoljan. Znam da su neki to tako pokušali protumačiti, ali to nije ono što ja znam, a i poslije sam se viđao s Antom. Ne znam tko su ti u Splitu za koje kažete da se bune. Ja više vidim svađe u SDP-u i drugim strankama. Što se tiče Ante Popovića, on nije član Mosta i ne bih njegove istupe komentirao – rekao je Petrov.
Onezadovoljnicima unutar HDZ-a razgovarali smo sa Željkom Burićem, predsjednikom HDZ-a Šibensko-kninske županije. Ne krije kako je prilikom sastavljanja lista bilo nezadovoljnih, ali ne smatra da je to neuobičajeno niti to vidi kao veliki problem.
– Kazati da imamo apsolutno zadovoljstvo bila bi velika laž, ne samo u 9. izbornoj jedinici, nego svugdje. Ambicije pojedinaca daleko nadilaze mogući broj mjesta. Kada govorimo o 9. izbornoj jedinici, stranačka formula je bila 5 kandidata na listi iz zapadnog dijela Splitsko-dalmatinske županije, 4 iz Šibensko-kninske i 5 iz Zadarske. Kriterij je bio po broju stanovnika, odnosno broju birača, a Šibenik je tu najmanji. Stranačke organizacije na terenu predlagale su svoje kandidate na listama, najčešće dvostruko više, a ostalo je na ingerenciji predsjednika stranke. Tako je i napravljeno. Što se tiče Šibensko-kninske organizacije nije bilo nikakvog nezadovoljstva da se koalicijskom partneru, a to je HDS, osigura mjesto. Nakon toga govorimo o imenu čovjeka koji predstavlja tu stranku, a to je gospodin Zekanović. Želim naglasiti da smo mi s gospodinom Zekanovićem već tri godine partneri na gradskoj razini i sve funkcionira dobro, za razliku od Šibensko-kninske županije, koja je alternativa HDZ-ovoj vlasti, a bremenita je problemima, rekao bih u potpunoj blokadi. U Gradu Šibeniku sve funkcionira besprijekorno i s obzirom na pozitivno iskustvo nije sporan nastavak suradnje – kaže Burić.
Komentar o tome koji su razlozi nezadovoljstvu tražili smo i od profesora sa splitskog pravnog fakulteta i političkog analitičara dr. Mirka Klarića. On poručuje kako bi si svatko na listi prije svega trebao postaviti pitanje koliko on vrijedi bez te stranačke liste, što poručuje i nezadovoljnicima koji, kada sami sa sobom iskreno definiraju taj odgovor, zasigurno znaju imaju li objektivnog razloga za nezadovoljstvo.
– Svaka stranka unutar sebe i prema van vodi određenu politiku koja polučuje određene rezultate. Čini mi se da generalno rezultat nekih stranaka može ovisiti i ljudima koji nose određene liste, ali i ne mora. Često je uspjeh određene stranke kombinacija težine koju imaju u javnosti s jedne strane i strukture ljudi na listama s druge strane, ali ako se radi o etabliranim, velikim strankama kao što su HDZ i SDP, od ljudi koji se nalaze na listama puno su važnije same te stranke kao brend. Nacionalni stranački lideri zastupaju njihove poruke. Ako oni imaju snažne lidere koji zastupaju njihove interese, lideri mogu utjecati na povećan izlazak glasača i bolje rezultate. Isto tako, ako takvih lidera u tom trenutku nema, napravit će nešto lošiji rezultat, ali on će i dalje biti dobar neovisno o tome tko se na listama nalazi. Velike političke stranke uvijek će ostvariti pristojan rezultat, a dobar politički rezultat će osvojiti ako imaju jake stranačke lidere – smatra dr. Klarić i dodaje kako jedino u slučaju slabijih, manjih političkih stranaka pojedinac može doći do izražaja jer lideri na listama mogu polučiti dobar rezultat.
– Dat ću vam konkretan primjer Mosta. Smatram da će bez problema proći izborni prag u onim izbornim jedinicama gdje se pojavi bračni par Raspudić ili Nikola Grmoja, a drugdje, gdje nemaju jaka imena, neće proći prag – ocjenjuje dr. Klarić.
Razgovor s njim iskoristili smo da ga pitamo kakve izborne rezultate očekuje. – Zapravo se ništa bitno nije promijenilo od našeg razgovora od prije pola godine, osim što mi se sada čini da će SDP dobiti više glasova s obzirom na razvoj situacije. Ali u principu stvar je ostala ista: HDZ je na pozicijama koje je imao i tada, SDP mu se nešto približio, što sam i očekivao da će se dogoditi. Most i Domovinski pokret stoje relativno pristojno, a koliko, to ne možemo znati prije izbora. Imamo i Možemo u Zagrebu i još nekim izbornim jedinicama u kojima će proći. Malo neizvjesnije nego prije bit će samo sastavljanje Vlade, ali ako me pitate na koga se kladim 80% bih stavio na HDZ, a samo 20% na SDP iako je napravio sve pametno i dobro što je mogao u ovom trenutku napraviti. Ipak, za neku drukčiju politiku, koja bi ih istinski osnažila, trebali su nešto učiniti još davno. Ovako su zajedničkom listom s velikim brojem partnera, uključujući i Centar, napravili maksimalno što su mogli u posljednji čas, međutim ne vjerujem da će im to biti dovoljno da preuzmu vlast, odnosno sastave Vladu – procjenjuje dr. Klarić.
Nezadovoljstvo koje postoji u SDP-u i u HDZ-u nije isto niti se isto manifestira