Dinamu slijedi najteži period u posljednjih 20 godina, no vjerujem u svog prijatelja Zajeca i njegov tim. Stadion se može napraviti za 4-5 godina

svoju ulogu kao člana Izvršnog odbora i nisam to doživljavao kao osobni sukob, već kao razliku o načinu funkcioniranja i odgovornosti koju sam preuzeo ulaskom u Izvršni odbor. Mogu potpuno odgovorno reći da sam radio sve što sam smatrao da je u interesu kluba, a što je kod nekih izazvalo otpor. Moj angažman u Izvršnom odboru podrazumijevao je aktivno sudjelovanje u njegovu radu s dobivanjem potrebnih informacija temeljem kojih mogu sudjelovati u donošenju odluka te za njih preuzeti odgovornost.

Kako trenutačno gledate na budućnost Dinama?

Već sam prethodno govorio o tome koje su promjene potrebne za bolju budućnost. Jasno da je jedan od najbitnijih segmenata i financijska stabilnost kluba. Smatram da je bila nerazumna odluka rukovodstva kluba da se ne traži novac za koji je oštećen Dinamo pa je zbog toga taj novac završio na računu države, a ne Dinama. Taj segment zahtijeva angažman oko pronalaženja ozbiljnih sponzora kluba i ostalih marketinških aktivnosti, kao i sagledavanje svih mogućih smanjivanja troškova poslovanja. Sve ovo će se moći detaljno provoditi temeljem dubinskog organizacijskog, financijskog i poreznog snimanja, a ona će se provesti u što kraćem roku.

Kakvo je vaše mišljenje o Zdravku Mamiću?

Neosporni su sportski rezultati kluba u periodu kad ga je vodio g. Mamić, što znači da je taj segment bio vrlo uspješan, no gdje je krenulo po zlu i završilo osuđujućim presudama, stvarno ne znam i o tome nemam nikakvih saznanja osim iz medija pa mi je nezahvalno komentirati.

Kako vi kao iskusni građevinar gledate na novi Dinamov stadion? Hoćemo li ga dobiti za naših života ili će opet sve ostati na obećanjima?

Realno je da ga možemo dobiti za 4-5 godina. Potpisan je trojni sporazum Grad-država-Crkva i riješeno pitanje zemljišta te stvoren prvi uvjet za realizaciju. Dinamo je osnovao Odbor za koordinaciju izgradnje stadiona te bi s Gradom trebao izraditi točan plan aktivnosti s rokovima za izgradnju. Grad je ugovorio izradu studije izvedivosti i ona će definirati što je sve potrebno da se stadion izgradi, bude isplativ i samoodrživ. Temeljem studije raspisao bi se međunarodni natječaj za investitora čitavog projekta te se nadam da će se na njega javiti i hrvatski ponuđači. Za sve navedeno, jasno, potrebna je politička volja i profesionalno vođenje čitavog procesa u zadanim rokovima.

Ulaskom u Dinamo na neki ste se način, kao vodeći hrvatski građevinar, doveli u neugodnu situaciju vezanu za pitanje stadiona, to ste i sami izjavili. No zašto bi sukob interesa bio da posao gradnje stadiona, i to na međunarodnom javnom natječaju, dobije najveća hrvatska građevinska firma? Naravno, pod uvjetom da je njezina ponuda najbolja...

Da, rekao sam da sam svjestan kako se uključivanjem u klub vjerojatno odričem toga da gradim stadion. Iako, iskreno, ni ja ne vidim tu sukob interesa jer bit će natječaj, sve će biti transparentno. Smatram da se u Hrvatskoj treba organizirati konzorcij koji će biti jedan od ponuđača. Bitno je dobro strukturirati projekt, da bude ekonomski opravdan, dugoročno samoodrživ, to je ključno. Uvjeren sam da novi Dinamov stadion može biti komercijalno isplativ.

Za kraj, osim tvrtke i Dinama, razvili ste i veliku strast prema starinama, tradiciji, dvorcima, umjetnosti...

Moja ljubav su kulturna baština, slikarstvo, automobilizam i skijanje. Uvijek su me privlačile starine, želio sam imati neku kuriju s puno zelenila okolo, a na kraju mi se to i ostvarilo. Prvo sam kupio i sanirao dvorac Zorkovac pokraj Ozlja, gdje smo izvršili konstrukcijsku obnovu. 2010. godine kupio sam dvorac iz svog kraja, poznatu Miljanu. Prvu fazu obnove radili smo do 2016. godine, kompletno smo obnovili glavni objekt, sanirali ga od vlage, u sve salone vratili originalni oslik, što je bilo jako zahtjevno. Prošle godine završili smo pak drugu fazu, gdje smo dogradili drugi dio za servisne prostore, izmjestili kotlovnicu i dodali nešto novih sadržaja. Dvorac je iz 16. stoljeća, iz 1597. godine. Rađen je u sedam faza, gradili su ga Ratkajevi kao svoju zimsko-ljetnu rezidenciju. Obožavam vrijeme provoditi u Miljani, ali nažalost zbog posla provodim tamo puno manje vremena nego što bih želio. Uskoro ćemo dvorac otvoriti i za javnost, moći će se vidjeti naša obiteljska kolekcija hrvatske moderne. Otkud ljubav prema slikarstvu? Prvu sam sliku kupio još kao podstanar, to je moja velika ljubav. Teško je nekad to objasniti ljudima. Recimo, takvu ljubav prema slikarstvu ima i naš bivši poznati nogometaš Davor Vugrinec, s kojim sam jako dobar, često se s njim konzultiram, pričam o slikarstvu. Od poznatih autora u mojoj kolekciji su svi vodeći slikari hrvatske moderne – Bukovac, Crnčić, Medović, Ljubo Babić... Poznavatelji kažu da je to jedna od boljih kolekcija u Hrvatskoj. A što se tiče dvorca Miljana, uvijek smatram da ljudi koji mogu trebaju biti i društveno odgovorni, a obnovljena Miljana je nešto što će tom kraju ostati trajno. Obnovom takvih dvoraca pokazujemo svoje nacionalnu svijest i pripadnost, pokazujemo da nam je stalo do našeg kraja, identiteta i naših korijena. Žao mi je što mnoge kurije i dvorci propadaju. Šteta, jer primjerice Zagorje može izgraditi veliku turističku priču vezanu uz brojne dvorce, kurije i perivoje koje ima.