Sve su stranke prepoznale stambenu problematiku kao važno pitanje
se prodavali najmoprimcima, a povećanje fonda tih stanova mostovci doživljavaju kao višestruku socijalnu investiciju. Most bi poticao korisnike najmoprimatelje da nakon izvjesnog vremena kupuju svoj prvi dom, za koji ne bi plaćali porez na promet nekretnina. Mostovci bi također spustili porez na slobodno ugovorene najamnine na pet posto, čime bi potaknuli vlasnike praznih stanova da ih iznajmljuju, a pet posto bi bio i PDV na gradnju. Most bi također povećao poreze na kratkoročni najam na pet posto, identično kao i porez na najam stana, a uveo bi i subvencije za podstanare.
HDZ ne spominje ni “p” od promjene modela oporezivanja nekretnina, već ponavlja da će nakon pobjede donijeti nacionalni plan stambene politike “koji će omogućiti kvalitetno, priuštivo i održivo stanovanje svim hrvatskim građanima”. Stanovi su sve manje dostupni mladim ljudima, a Hrvatska je i prošle godine bila pri europskom vrhu s prosječnim godišnjim porastom cijena nekretnina od 11,9 posto. Tržište je na višegodišnji skok cijena stanova odgovorilo smanjenom potražnjom, a sljedeći će mjeseci pokazati kako će se prema stambenoj politici postaviti izborni pobjednici. HDZ obećava neimenovane financijske, zemljišne i ekološko-energetske poticajne mjere, kao i porezne izmjene koje će ići u prilog mladim obiteljima.
– Povećanje ponude stanova na tržištu presudno utječe na smanjenje njihove cijene, što ćemo postići poticanjem stavljanja na tržište velikoga broja praznih stanova. To ćemo raditi u suradnji s općinama i gradovima promjenom modela poticane stanogradnje (POS), izgradnjom novih stambenih zgrada, kreiranjem poticajnog investicijskog okruženja za profitne i neprofitne subjekte, posebno neprofitne stambene zadruge te jačanjem studentskih smještajnih kapaciteta i organiziranim smještajem za starije sugrađane (Program 65+) – navodi HDZ.
Prodaja državnih stanova
Hrvatska demokratska zajednica išla bi i u prenamjenu vojarni, tvornica i industrijskih zgrada u stambene nekretnine, dok bi Most za početak prodao 20 tisuća državnih stanova, čime bi prikupio kapital za obrtni fond i daljnje mjere. Bi li prenamijenjene vojarne bile prostor za smještaj sve većeg broja stranih radnika, nitko ne govori!
SDP navodi da je osnovna mjera koju će provesti radi sprečavanja daljnje apartmanizacije i opterećivanja prostora definiranje pojma “domaćinstva” u Hrvatskoj tako da “domaćini” mogu biti samo fizičke osobe, građani, rezidenti – bez obzira na državljanstvo, ali moraju imati svoju adresu domaćinstva u županiji u kojoj obavljaju turističku djelatnost.
– Svi ostali moći će iznajmljivati svoje kapacitete, ali kao “ostali ugostiteljski objekti za smještaj – ugostitelji”. Znači, svi oni koji se u Hrvatskoj samo povremeno bave biznisom moći će u skladu s propisima o poslovnom nastanu registrirati za to obrt ili tvrtku i morat će plaćati sva davanja prema pravilima o poslovnom nastanu, a ne kao do sada mali iznos poreznog paušala. Jedino građani čije je “domaćinstvo” adresa u Hrvatskoj trebali bi imati privilegij paušalnih poreza – ističe SDP.
Radi se uglavnom o medicinskim iglama, infektivnom materijalu, mikrobiološkom otpadu i otpadu iz zdravstvenih ustanova
otpada postupkom sterilizacije, autoklaviranjem i potom odlaganjem na odlagalište. Farmaceutski, citotoksični te kemijski i sličan opasni medicinski otpad uglavnom se izvozi na obradu, a manji dio zbrinjava se u Hrvatskoj. Zbrinjavanje patološkog otpada, kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično, provodi se pod posebnim uvjetima spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja – ističu u Ministarstvu.
Od 2018. do 2022. godine bilježi se porast prijavljenih nastalih količina medicinskog otpada, posebno 2020. i 2021. godine zbog pandemije COVID-19. Tako se u 2022. bilježi rast od čak 45% u odnosu na 2018. godinu. U ukupnim količinama nastalog medicinskog otpada otpadni lijekovi činili su osam posto, oko 581 tonu, od čega je 6,5 tona preuzeto od građana u reciklažnim dvorištima, a sve ostalo je iz veledrogerija i ljekarni. Ne može se sa sigurnošću utvrditi radi li se o otpadnim lijekovima kojima je istekao rok uporabe ili nisu u cijelosti iskorišteni, s obzirom na to da se prema propisanoj klasifikaciji vrsta otpada to ne prati. Nije bilo uvoza medicinskog otpada.
“S obzirom na to da se znatan udio nastalog medicinskog otpada izvozi na konačni postupak obrade izvan RH, postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom ne može se u potpunosti ocijeniti kvalitetnim i zadovoljavajućim”, zaključuju u Ministarstvu.