Demografija mora biti u središtu političkog i društvenog interesa
Ministar financija Marko Primorac branit će boje HDZ-a na ovim izborima kao nestranački član u šestoj izbornoj jedinici. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na čelu je tog resora nepune dvije godine.
S čim izlazite pred birače?
Preuzeo sam dužnost ministra financija u okolnostima kada je trebalo dovršiti procese integracije u Europodručje i pristupiti Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM). Energetska kriza bila je u punom jeku i trebalo je strukturirati mjere i pakete pomoći stanovništvu i gospodarstvu. Smatrao sam da mogu pridonijeti razvoju sustava javnih financija s obzirom na to da se cijeli radni vijek bavim upravljanjem financijama i rizicima u javnom sektoru, fiskalnom politikom, oporezivanjem i drugim srodnim područjima. Kada se čovjek nađe u tim okolnostima, ako voli svoju državu i svoj narod, gotovo da i nema izbora. Puno smo toga napravili u ove nepune dvije godine, da sve ne ponavljam. Radimo na registru stanovništva, izradili smo portal porezne konkurentnosti, kao i digitalnu aplikaciju za upis narodnih obveznica i trezorskih zapisa online. Ove ćemo godine izraditi i strateški okvir za razvoj tržišta kapitala i uspostaviti sustav provjere izravnih stranih ulaganja. Regulirali smo rad agencija za naplatu potraživanja, smo transparentnost javnih financija i uveli dodatne mehanizme za sprečavanje utaje poreza, od kojih je zasigurno jedno od najvažnijih rješavanje problema megadirektora jer više neće biti dopušteno osnivanje poduzeća osobama koje su porezni dužnici. Sve to smo činili uz odgovornu i stabilnu fiskalnu politiku i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te uz dostizanje povijesno visokog kreditnog rejtinga.
Kako gledate na prijedloge konkurentskih stranaka da će uvesti porez na ekstradobit u trgovini i bankarstvu? Sličan zakon ste i vi predložili pretprošle godine, ali sad ga nema u programu HDZ-a.
Naš pristup nije bio usmjeren na pojedine sektore, nego smo uvođenju dodatnog poreza na dobit pristupili horizontalno, što je jedan od bitnih razloga zbog čega je Zakon o dodatnom porezu na dobit uspješno prošao provjeru ustavnosti. Kod razmišljanja o uvođenju dodatnog poreza kako u trgovini tako i u bankarstvu postavlja se pitanje kakve bi to posljedice izazvalo jer ne smijemo zaboraviti da je svaki porez, naposljetku, “prevaljiv” te da se ugrađuje u konačnu cijenu proizvoda.
U programu HDZ-a stoji da ćete ići na daljnje rasterećenje plaća. Kako biste to operacionalizirali?
Posljednjim krugom porezne reforme, između ostaloga, znatno smo povećali autonomiju nezamisliv, a to je da rasterećujemo ciljano najniže plaće što klasičnim rasterećenjem putem povećanja osnovnog osobnog odbitka nije bilo moguće jer ti građani ionako nisu plaćali porez na dohodak. Time smo povećali standard i kupovnu moć najugroženijih građana te smo smanjili nejednakost. Povećani standard građana pozitivno se odrazio na razinu potrošnje pa je u prvom tromjesečju ove godine promet po fiskaliziranim računima porastao 15% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Tako smo očuvali i visok rast BDP-a, koji je trenutačno gotovo najveći u EU – skoro pet puta veći od prosjeka EU.
Jeste li otkrili kakav je bio učinak ovogodišnjih rasterećenja, zašto je u siječnju došlo do pada plaća?
Ove godine smo, u smislu rasterećenja plaća, učinili najveći iskorak do sada. Ukupno porezno rasterećenje svih poreza od 2017. do danas iznosilo je više od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Od toga je, slijedom posljednjih izmjena, samo rasterećenje plaća iznosilo oko 430 milijuna eura. I to bez učinaka ukidanja prireza, koje ćemo tek naknadno utvrditi jer su odluke o visini stopa poreza na dohodak sada u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. To je bio zaista važan iskorak za rasterećenje plaća i promjenu strukture poreznog opterećenja te povećanje pravednosti poreznog sustava u cjelini.
Kako vidite Hrvatsku u razdoblju od 2024. do 2028.? Koji bi trebali biti ključni prioriteti?
Demografija mora biti u središtu, ne samo političkog nego sveukupnog društvenog interesa. Najznačajniji doprinos ostvarenju ciljeva demografske politike dat će ubrzani gospodarski razvoj koji će rezultirati značajnijim rastom plaća, kao i ukupnog životnog standarda. Osnažena svim uspjesima u proteklim godinama, Hrvatska, osim sunca i mora, dobre hrane i vina, ugodnog i sigurnog mjesta za život, postaje međunarodno sve relevantniji gospodarski čimbenik. Imamo povijesnu priliku gospodarski se pozicionirati kao spona između EU i država jugoistočne Europe te postati glavno prometno, energetsko, financijsko i digitalno čvorište ovog dijela Europe. To će nam donijeti rast produktivnosti, inovativnosti, učinkovitosti, konkurentnosti, izvoza te izravnih stranih ulaganja. Sve to možemo učiniti samo uz uvjet političke stabilnosti i kontinuiteta političke predanosti ostvarenju ovih ciljeva.