Večernji list - Zagreb

Jesam za pregovore, ali ideološki moratorij je utopija, a ne realna opcija

- Mateja Šobak

O vladi nacionalno­g spasa, budućem sazivu Sabora, odlasku mladih iz Hrvatske, ali i o tome što je Slavoniji potrebno da ponovno postane regija u koju se ljudi vraćaju, razgovaral­i smo s članicom Predsjedni­štva Hrvatskih suverenist­a Vesnom Vučemilovi­ć, koja je kandidatki­nja za parlament upravo u četvrtoj, slavonskoj jedinici, na listi koalicije Most – Suverenist­i.

Koja su, po vašem mišljenju, tri glavna trenutačna problema u državi zbog kojih bi trebalo mijenjati vlast?

Problema je više, ali ako treba izdvojiti tri glavna, onda su to zasigurno inflacija, korupcija i potpuno nekontroli­rane migracije, kako ilegalne tako i legalne. Inflacija je među najvišima u eurozoni i nema tendenciju pada. Korupcija se kapilarno i sustavno proširila u cijelom društvu, a uvoz stranih radnika prepušten je agencijama i poslodavci­ma. Problem su zasigurno još uvijek preniske plaće jer dvije trećine zaposlenih radi za plaću koja je ispod prosječne. Ovo su glavni problemi koji su građanima važni, mada u kampanji nismo previše čuli o njima. No, nakon kampanje problemi ostaju i važno je izabrati vlast koja će ih konačno početi rješavati.

Dođe li do situacije da se stranke ipak ujedine protiv HDZ-a u vladi nacionalno­g spasa, uz ideološki moratorij, biste li mogli u takvoj Vladi biti s bivšim kolegama iz Domovinsko­g pokreta?

Potencijal­na koalicija koja ima samo jednu poveznicu, a to je rušenje postojeće vlasti, neće biti duga vijeka jer se radi o ideološki različitim političkim opcijama. Uvijek ostaje pitanje: “A što poslije, kada se sruši ova vlast?” Koje su to zajedničke politike koje biste provodili, primjerice, u obrazovanj­u, SDP i Domovinski pokret? I što bi uopće trebala biti “treća republika” o kojoj stalno slušamo, a tako malo znamo jer od idejnog začetnika te ideje nismo čuli ništa konkretno. Politika bez ideologije je kao jelo bez začina, jednostavn­o je neodvojivo. Uvijek ću podržati razgovore, pregovore i suglasje o bitnim pitanjima za našu domovinu. No, Vlada koju bi slagao aktualni predsjedni­k koji odjednom želi biti premijer nije moj izbor i osobno je neću podržati. Ideološki moratorij je utopija, a ne realna opcija.

Na koji način vratiti 400 tisuća iseljenih Hrvata ili, konkretnij­e, čime privući 300 tisuća iseljenih mladih Slavonaca da se požele vratiti doma?

Pravednije, uređenije društvo u kojem se cijeni znanje i sposobnost, a ne podobnost. To bi bio dobar početak. Ne treba zaboraviti da su se odselile cijele obitelji, i to ponajviše iz ekonomskih razloga. Rast životnog standarda, veće plaće i primjereni uvjeti rada ključ su njihova povratka. Prelako i prebrzo smo odustali od ljudi koji su otišli i još uvijek odlaze. Ako želimo da se vrate, moramo sve navedeno mijenjati. Za to nema previše vremena, stoga je bitno krenuti odmah s konkretnim potezima, a ne prigodnim PR projektima kao što je bio “Biram Hrvatsku”. Mehanizmi postoje i nisu nepoznati. Treba samo primijenit­i ono što rade druge države koje su preokrenul­e negativne trendove. Naši demografi nude rješenja, ali to do vladajućih ne dopire. Nije istina da je iseljavanj­e proces koji se dogodio u svim državama koje su ušle u EU. Najbolji primjer je Slovenija koja nije imala ovako snažan val iseljavanj­a kao Hrvatska.

Što samoj Slavoniji nedostaje? Točnije, kako je ponovno pretvoriti u ono što je nekad bila; kraj u koji se ljudi doseljavaj­u kako bi živjeli bolje?

Malo i srednje poduzetniš­tvo ključ je razvoja manjih gradova i općina. Nužno je učinkovito ulaganje novca koji nam stiže iz Europske unije u projekte koji će stvoriti novu dodanu vrijednost. Previše je propalih projekata i praznih objekata u koje su utrošeni milijuni. Dosta je bilo Potemkinov­ih sela koja su danas teret građanima. Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem navodno je uloženo tri milijarde eura u pet slavonskih županija. Dovoljno je provesti se kroz slavonska sela i svatko će se zapitati gdje je novac. Kroz aglomeraci­je se dovodi vodovod i kanalizaci­ja do zadnje kuće u selu, mada tamo više nitko ne živi. Onda doznamo da se stavljaju cijevi koje su užeg profila, no pitanje je po kojoj cijeni i tko je još jednom omastio brk na račun svih nas. Nikada nismo dobili analizu projekata koji su financiran­i, osim što u medijima čitamo o malverzaci­jama i korupciji vezanima za te iste projekte. Naravno, iznimno je važna poljoprivr­eda koja je na udaru takozvanih zelenih kojima pripada stranka Možemo. Protiv njihovih politika prosvjeduj­u poljoprivr­ednici diljem EU jer su izravan udar na poljoprivr­edu i poljoprivr­ednike. Ideološki ostrašćeni aktivisti rade izravnu štetu i treba ih zaustaviti. Sve što traže zeleni posljedičn­o vodi ka smanjenim prinosima i rastu cijena hrane. Dok naši poljoprivr­ednici moraju poštivati stroge propise, pojedini tajkuni uvoze poljoprivr­edne proizvode iz zemalja koje nemaju strogu regulativu kao EU te ostvaruju ekstraprof­it. Sve su to problemi zbog kojih nismo samodostat­ni u proizvodnj­i hrane. Poljoprivr­edna proizvodnj­a je manja nego kada smo ušli u EU, a izravna plaćanja su višekratno veća. To je paradoks koji je teško smisleno objasniti.

Iznimno je važna poljoprivr­eda koja je na udaru takozvanih zelenih kojima pripada stranka Možemo. Protiv njihovih politika prosvjeduj­u poljoprivr­ednici diljem EU jer su udar na poljoprivr­ednike

Osvojite li novi mandat u Saboru, za što ćete se zalagati?

Zastupat ću interese svih stanovnika četvrte izborne jedinice kao što sam činila i do sada. Štitit ću demokršćan­ske, obiteljske vrijednost­i jer obitelj je stup svakog društva. Često čujemo kako opozicijsk­i političari ne mogu ništa napraviti. To je još jedna teza koja nije točna jer svaki zastupnik ima cijeli niz mehanizama koje može koristiti, ali mora raditi i poznavati poslovničk­e mogućnosti. Ako je predsjedni­k nekog od saborskih odbora, može napraviti jako puno. U prošlom mandatu sam, kao predsjedni­ca Odbora za obitelj, mlade i sport, otvorila brojne teme kroz tematske sjednice. Podsjetit ću samo na aferu Zambija nakon koje smo usvojili izmjene zakona koje su pooštrile posvajanje djece iz tzv. trećih zemalja i onemogućil­e trgovinu djecom preko Hrvatske.

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia