Članovima sindikata sada su članarine preskupe
Ovih se dana isplaćuju plaće prema uvećanim koeficijentima za oko 244 tisuća zaposlenih u javnim i državnoj službi, kamo je usmjereno 1,63 milijarde eura. Povećanja su sveobuhvatnija no ikad i ispravljene su brojne dugogodišnje nelogičnosti. Sindikalci kažu da je dosta ljudi zadovoljno, ali ne svi.
Hitnjaci nezadovoljni
U zdravstvu su specijalizantima osnovne plaće porasle 15-20%, odnosno s oko 1500 na 1850 eura, specijalistima i više, oko 30% osnovna plaća, što znači s dežurstvima i znatno više, dok su povećanja šefovima bila najmanja. Plaće su po 200-300 eura narasle medicinskim sestrama, ali nekima i za samo 50 eura pa neke isplate sindikalci provjeravaju kako bi vidjeli o čemu je riječ i ima li grešaka.
– Nažalost, ima slučajeva da je sada nekim članovima sindikalna članarina prevelika pa se iščlanjuju! Članarina je 1% od neto plaće i sad je nekima previše 30 eura – požalila se Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara. Ovomjesečne plaće u hitnoj medicini veće su između 200 i 250 eura.
– Ne mogu reći da nismo zadovoljni, ali tražit ćemo vraćanje dodatka na uvjete rada koji je iznosio 20%. Rečeno je da su ga svima uzeli, ali policiji nisu. Riječ je o dodatku koji su imali zaposleni na psihijatriji, u anesteziji i hitnoj medicinskoj službi zbog posebno stresnih psihofizičkih uvjeta rada, kao što su nošenje pacijenata, oživljavanje i slično. Smatramo da je premala razlika između koeficijenta 1,65 za medicinsku sestru u ambulanti primarne u odnosu na 1,75 za sestru u hitnoj. Razlika od 6070 eura na plaći je premala, a uvjeti rada uvelike se razlikuju, u primarnoj nema vikenda ni noćnog rada, a u hitnoj je prisutna i znatna količina stresa, što je neusporedivo. Zbog tih specifičnih uvjeta rada u hitnoj jako je velika razlika i s plaćama prvostupnika, oko 250 eura – govori Danijel Šota, predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine. Ovim se izmjenama koeficijenata među ostalim išlo na podizanje najnižih plaća. Najmanje plaćeni u državnoj službi, sudski zapisničari, uz povećanje od 140 eura dosežu plaću od tisuću eura samo uz dodatak na staž, dok oni koji se tek zapošljavaju ostaju ispod te granice, navodi Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Iako je ispravljanje nelogičnosti u platnim razredima i prevođenje starih koeficijenata u nove nakon dugog niza godina provedeno baš u mjesecu u kojem se održavaju parlamentarni izbori, sindikalci ne dijele mišljenje kako je riječ o predizbornom potezu.
– Mudra vlast čak ne bi uoči izbora povukla taj toliko nužan i istodobno riskantan potez jer on sa sobom povlači i dio onih koji su novom raspodjelom nezadovoljni – smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Intencija ove velike reforme plaća bila je urediti platne razrede prema kojima su isti ili vrlo slični poslovi u različitim službama pa čak i u različitim ustanovama istog sustava bili vrlo raznoliko plaćeni. Mnogi su godinama živjeli tu nepravdu pa su izmjene pozdravili, no kad su se počeli međusobno uspoređivati, počela su se javljati nezadovoljstva.
Pravičnost i tržište
– Dio ljudi smatra da nisu svi poslovi koje obavljaju vrednovani, a iz svega proizlazi niz nezadovoljstava. Najmanja primanja su rasla nominalno pa i u postotku više od onih s visokim primanjima, koja su rasla nominalno više, a u postotku manje. Došlo je i do osjetnog povećanja minimalne plaće, ona se sada primakla većim plaćama pa oni s višim plaćama prigovaraju da im takav rast više vrednuje njihov rad i da su ostali potplaćeni. Doista je došlo do nekih poremećaja. Moguće su se dogodile i neke greške. Svim tim temama trebat će se posvetiti ubuduće. S druge strane, bilo je važno prepoznati nužnost povećanja plaća VSS stručnjacima koji odlaze iz državne službe, poput matematičara, fizičara i informatičara u školama, ali i policajaca uz obalu, gdje se bolje zarađuje u turizmu. Bilo je društveno važno tim ljudima povećati plaće. Za sindikalce rad nije roba i nije u duhu pravičnosti, ali neku tržišnu vrijednost kod velike potražnje možda moramo i više platiti nego u drugim okolnostima – kaže Sever.
Sever: Rad nije roba i nije u duhu pravičnosti, ali neku tržišnu vrijednost kod velike potražnje možda moramo i više platiti nego u drugim okolnostima