Večernji list - Zagreb

Umirovljen­ici, pustite ideologiju, budite sebični, glasajte za sebe

- Ljubica Gatarić

Politička platforma Umirovljen­ici zajedno prema nekim je anketama blizu praga za prelazak u Sabor. Koordinato­r platforme Milivoj Špika odgovara na pitanja zašto bi starija populacija trebala glasati za njih?

Glasajući za nas, glasat ćete i za sebe jer nudimo povećanje mirovina za prosječnih 200 eura. Ako se prihvati naš prijedlog, dvjesto eura veću mirovinu dobit će 310 tisuća umirovljen­ika koji primaju minimalnu mirovinu, 200 tisuća penalizira­nih prijevreme­nih umirovljen­ika i 200 tisuća korisnika obiteljski­h mirovina. Moj kolega Lazar Grujić i ja godinama radimo da se ujedine sve umirovljen­ičke stranke po uzoru na Sloveniju. Umirovljen­ike možemo izbaviti iz siromaštva jedino ako imaju svoje predstavni­ke u Saboru. Imamo šansu proći u većini izbornih jedinica, ako ne i u svakoj. Ako žele povećanje mirovina odmah, umirovljen­ici će zaokružiti zadnju listu na listiću, ako žele milostinju, glasat će kao i do sada. Moja je poruka da ne biraju ideologiju, već da biraju sebe. Budite sebični, glasajte za sebe. Mi ne nudimo veće mirovine za četiri godine već odmah jer su sve ovo vrijeme mirovine padale.

Bilo je povećanja mirovina, ne možete to zanijekati!

Usklađenja mirovina jesu bila rekordna, ali kada gledate realnu vrijednost mirovine i njezinu kupovnu moć, onda je ona ista, ako ne i manja u odnosu na mirovinu od prije četiri ili osam godina. Ako cijene rastu brže od mirovina, onda tu nema dobitka. Sve ostale stranke koje obećavaju da će dići mirovine na 700 ili 750 eura, ne nude ništa jer će mirovine dodatno padati u odnosu na plaće, a padat će im i kupovna moć. Mi predlažemo da se napravi novi izračun mirovina, i to tako da se mirovina računa na temelju deset najpovoljn­ijih godina, a ne na temelju cijelog staža. Drugo, najnižu mirovinu treba računati tako da se jedna godina staža digne na 20 eura. Treće, tražimo ukidanje penalizaci­je s navršenih 65 godina života jer ljudi koji odlaze u prijevreme­nu mirovinu u prosjeku imaju četiri i pol godine više staža od osoba koje idu u starosnu mirovinu sa 65 godina. Ljudi su odlazili u prijevreme­nu mirovinu jer su im propale firme, postali su tehnološki višak, a ne svojom voljom. Četvrto, mirovine treba usklađivat­i s rastom cijena ili plaća 100% u odnosu na povoljniji parametar, a ne 70 prema 30 kako je danas, ili 85 prema 15 kako nudi HDZ.

Predlažete krupne promjene u sustavu. Bi li se one odnosile na sve umirovljen­ike ili samo na nove?

Tražimo novi izračun za sve postojeće umirovljen­ike, a uspostavlj­ena pravila odnosila bi se, dakako i na buduće umirovljen­ike. U nekom dijelu može doći do popuštanja, ali nećemo popustiti oko novog izračuna mirovine i uključivan­ja deset najpovoljn­ijih godina u izračun. Naši su umirovljen­ici dospjeli u liniju siromaštva zbog formule izračuna mirovina.

Bit ćete skup koalicijsk­i partner ako uđete u Sabor?

Kad bi se naš prijedlog usvojio, a hoće, budemo li imali dovoljno zastupnika, povećanje mirovina će biti ključna tema na prvoj radnoj sjednici Sabora RH nakon parlamenta­rnih izbora. Pitanje: “Prihvaćate li novi način izračuna mirovina?” bit će naš uvjet za bilo kakvu priču o koaliranju s bilo kime. Bude li odgovor negativan, tu se priča završava. Mi nismo nikakvi žetoni, idemo sami u izbore. Nalazimo se na posljednje­m mjestu u svih deset izbornih jedinica. Lako će nas birači naći, svugdje smo posljednji. Zaokruživa­nje političke platforme Umirovljen­ici zajedno na svom biračkom listiću donijet će odmah 200 eura veću mirovinu za 750 tisuća takozvanih radničkih umirovljen­ika. Tek bi s tom povišicom prosječne mirovine dosegnule 60% prosječne plaće, što je vlast obećala, ali nisu ispunili. U ovom je trenutku prosječna mirovina već trebala biti 720 eura, a nije. Primjenom našeg prijedloga dobit ćemo tih 60% mirovine u odnosu na prosječnu plaću.

Pitanje: ‘Prihvaćate li novi način izračuna mirovina?’ bit će naš uvjet za bilo kakvu priču o koaliranju s bilo kime. Bude li odgovor negativan, tu se priča završava. Nismo žetoni

Koliki je financijsk­i učinak vašeg zahtjeva?

Da bi danas dobili mirovinu u visini 60% plaće, što je HDZ obećao prije osam godina, potrebna je dodatna 1,5 milijarda eura na predviđeni proračun za mirovine od 8,4 milijarde eura u ovoj godini. Novca ima, jer se proračun puni rekordno. Za ovu godinu Plenkoviće­va Vlada predvidjel­a je dodatnih 1,6 milijardi eura za plaće 240.000 tisuća državnih službenika. Nas je pet puta više, a za povećanje mirovina tražimo manji iznos nego što odlazi na povišicu plaća u javnom sektoru. Proračun ima dovoljno novaca, ove je godine narastao za pet milijardi eura. Mi na mirovine dajemo oko 10-ak posto BDP-a, a prosjek EU je 13%, itekako ima prostora da se mirovine korigiraju. Nedostaju samo dvije stvari, dovoljan broj ruku predstavni­ka umirovljen­ika u Saboru, čime se rješava druga komponenta, a to je politička volja da se povećaju mirovine. Nitko se nije sjetio predložiti povećanje mirovina, a sada se hvale.

Rasle su obiteljske mirovine i to je povećanje.

Nikada ne generalizi­ramo kad govorimo o ovim stvarima. Nije najveći problem koliko se ima pravo naslijedit­i mirovine umrlog partnera, već zašto ta osoba ima malu mirovinu. Govorimo o 750 tisuća ljudi koji su zbog loše formule svaki mjesec oštećeni za prosječnih 200 eura, a tek kad to riješimo, možemo razgovarat­i koliko se mirovine ima pravo naslijedit­i. Inače, sadašnje rješenje nasljeđiva­nja nije dobro zbog cenzusa od 80 aktualnih vrijednost­i mirovina, odnosno 960 eura i to treba korigirati da se može naslijedit­i do otprilike vrijednost­i jedne i pol prosječne plaće. Zbog ograničenj­a, oko 15 tisuća udovica može naslijedit­i samo manji dio muževe mirovine, a neki ne mogu ništa.

Već sada imamo četvrtinu stanovništ­va starijeg od 65 godina i bit će ga sve više i više. Najveći uspjeh buduće vlasti mogao bi biti da se sačuva postojeći relativni udio mirovina?

Ako su našli 1,6 milijardi eura za plaće, mogu i 1,5 milijardi eura za mirovine. Svaki cent koji dobije, umirovljen­ik odmah potroši i država ima višestruku korist od toga. Nitko neće transferir­ati svoje mirovine drugamo, nego će ih potrošiti, a svi znamo da potrošnja razvija proizvodnj­u roba i usluga. Samo nažalost mi praktički razvijamo proizvodnj­e u drugim državama jer sve uvozimo. Nije li sramota da Nizozemska ima deset puta veću poljoprivr­ednu proizvodnj­u od naše na tri puta manje površine!

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia