U KINESKOM GRADU SHENZHENU
stol s nagradama za zaslužne, iako je malo bizarno da su neke od njih – tekući sapun i drugi slični kozmetički proizvodi te igračke za djecu zaposlenika.
Iz Honora imaju velike planove za nove generacije mobitela i plasman uređaja na globalno tržište.
– Nekima je prodaja uređaja na prvom mjestu. Mi ne ulažemo samo u marketing, gradimo istraživačke centre. Još se ekipiramo, nismo još posve spremni. Znaju nas pitati zašto vam treba još jedan kineski brend, zato što trebate inovacije. Pametni telefon i dalje je najvažniji uređaj koji čovjek koristi. Naša kompanija je stara samo 3 godine, rastemo globalno. Ulažemo godišnje 10 milijardi dolara u istraživanje i razvoj. Ne, ne planiramo ući na tržište električnih vozila, nismo sposobni za to. Restartali smo kompaniju i krenuli ispočetka. Sve gledamo iznova, radimo s novim materijalima, napravili smo posve novu šarku za naš mobitel s rasklopnim ekranom. Napravili smo i novi sustav kamera, ne pristajemo ni na kakav kompromis, poručio je europskim novinarima Ray Guo, glavni šef Honora. Ni u Kini nisu mogli izbjeći pitanje usporedbe s Huaweijem i nasljeđem te kineske kompanije iz koje je Honor potekao. Huawei se u međuvremenu našao u sporu s Amerikom pa su prodali Honor.
– Znate, i konj i magarac također izgledaju slično, ali vrlo su različiti. Naš operativni sustav MagicOS nije sličan Harmonyju od Huaweija. Da, imamo nekih sličnosti na korisničkom iskustvu, mnogi naši korisnici su bili i Huawei korisnici. Zadržali smo neke stvari da im bude prepoznatljivo, korisničko iskustvo je važno. Ali unutra nije sličan proizvod, ocjenjuje Ray Guo.
Udrugoj zgradi u kojoj je pogon za razvoj i istraživanje imao sam priliku vidjeti i Honorov proces za proizvodnju budućih mobitela. Ovdje inženjeri i doktori znanosti rade na modelima koji će doći na tržište za dvije ili tri godine. Kažu mi da su u OLED zaslon ovogodišnjeg flagshipa uložili 70 milijuna dolara u tri godine, a odmah najavljuju i 50 milijuna dolara novih investicija. Radi se i na boljim baterijama, ultratankim kućištima... Dok nas Kinezi provode kroz komplekse, nailazimo i na prostorije koje su potpuno prazne. Planiraju širenje i nova ulaganja. Ali nije riječ o dalekoj budućnosti: “Tu će biti gotov cijeli novi laboratorij do kraja ove godine”, upućuje me Honorov voditelj. Više katova zgrade u potpunosti je posvećeno testiranju mobitela. Tu se, pak, mobiteli podvrgavaju brojnim naporima. U jednoj prostoriji tako stalno prskaju mobitel da bi testirali otpornost na vodu, u drugoj utrpaju mobitel u metalnu kutiju punu prašine. Prolazim pokraj mobitela uronjenog u vodu, kažu mi da je jedan najdulje izdržao, bio je 20 dana u vodi, a još je radio normalno. Malo dalje testiraju mobitele na ekstremne uvjete i temperature od -70 do +150 stupnjeva Celzijevih! Kažu da njihov mobitel drži 7 dana na temperaturi od 78 stupnjeva Celzijevih i uz visoku vlažnost od 85 posto. Jasno, to nisu uvjeti u kojima će korisnici koristiti mobitele, ali takva testiranja pomažu u provjeri otpornosti na iznenadne promjene temperature od –10 do +25 stupnjeva što su vrlo moguće situacije zimi u određenom dijelu svijeta. Vidio sam i kako strojevi velikom snagom bacaju mobitel pod svim kutevima. Nakon svakog bacanja čovjek pregleda oštećenja na uređaju.
Posebno me se dojmilo kada su mi otkrili kako se uopće donosi odluka o dizajnu određenog modela mobitela ili promjenama na nekoj novoj generaciji. Naime, postoje stotine mogućih dizajna, ali ni Honor nema resursa da za svaki od njih radi stvarni prototip. Mobitele zapravo dizajniraju računala. A zatim se uz pomoć umjetne inteligencije bira 5-6 najučinkovitijih modela i tek onda idu u izradu prototipa koji se dalje testiraju i dorađuju. AI je dakle svugdje, ali i dalje treba čovjeka...