Štedljivi njemački ministar, teret je vlastitoj koaliciji
je bez parlamentarne zastupljenosti. No, dok je njegovoj stranci smrknulo, Lindneru je – svanulo. “Bambija” su te 2013. potreseni liberali izabrali za novog stranačkog šefa, što je ostao do danas. Zanimljivo je da je redovito bio pri vrhu lista “najviše sexy političara” koje su objavljivale njemačke novine i magazini.
Njegova stranka 2021. osvojila je solidnih 11% glasova i Lindner je postao ono što je i htio biti, ministar financija. No, dvije i pol godine na vlasti nisu se pokazale kao lagodan period za vladu, FDP ili samog Lindnera. Svim strankama vladajuće koalicije pala je popularnost, a rasla je za CDU na desnom centru te za radikalno desnu Alternativu za Njemačku (AfD). FDP trenutačno ima podršku tek svakog dvadesetog Nijemca i pleše na rubu izbornog praga. Zbog toga su mnogi u stranci zagovarali izlazak iz koalicije, što bi potencijalno vodilo i izvanrednim parlamentarnim izborima. No na samom kraju prošle godine članovi FDP-a dobili su priliku glasati o tome treba li njihova stranka napustiti vladu lijevog centra i na kraju ih je 52% izglasalo ostanak. Iako se nekima možda činilo da bi to moglo učvrstiti koaliciju, svađe i prepirke su se nastavile. Lindner pak inzistira na tome da Njemačkoj treba ekonomski preokret.
– Njemačka nije bolesnik Europe, već umoran čovjek kojem treba dobra šalica kave strukturnih reformi – rekao je Lindner početkom godine u Davosu, na Svjetskom ekonomskom forumu.
Jedna od reformi koju je nedavno predložio naišla je na velike kritike među sindikatima: FDP je predložio porezne olakšice za prekovremeni rad kako bi se potaknula veća produktivnost. Sindikati i socijaldemokrati nazvali su ideje ludima.
– Potpuno je nerealno dovoditi u pitanje radnu etiku zaposlenika. Prošle je godine više od 1,3 milijarde sati prekovremenog rada odrađeno u Njemačkoj, od čega više od polovice nije bilo plaćeno. Mnogo je novca akumulirano posljednjih godina, a poslodavci ga stavljaju u svoje džepove – rekla je sindikalistica Jasmin Fahimi.
Jedna od ključnih kandidatkinja SPD-a na predstojećim europskim izborima također se ne slaže sa svojim političkim partnerima u vladi.
– Prekovremeni rad morao bi biti iznimka jer zaposlenici imaju pravo na zdravlje i slobodno vrijeme – rekla je Katharina Barley.
Njegovo ministarstvo priprema proračun za 2025., kao i neke financijske planove do 2028. godine.
– Naravno, moj je cilj predstaviti dobar proračun kako bi se ostvario ekonomski preokret – rekao je Lindner, nakon čega je dao izjavu o kockarima s početka teksta.
No između koalicijskih partnera nastavljaju se ozbiljna ideološka razmimoilaženja. Lindner je krajem ožujka njemačkoj novinskoj agenciji DPA rekao kako građani na izborima mogu odlučiti “treba li biti više države, više duga i većih poreza ili im je draža mršava država s manjim teretom kamata i nižim porezima”.
FDP gleda i prema skorim izborima: idući savezni izbori udaljeni su još godinu i pol ako vlada do tada opstane, u lipnju će Nijemci birati zastupnike Europskog parlamenta, a u rujnu će na izbore i građani u tri savezne pokrajine. Slabi rejting stranke izaziva iritaciju članova FDP-a, ali i druge dvije vladajuće stranke koje misle da previše toga ovisi o “ionako nebitnim liberalima”. U nacionalnim anketama, piše Politico, dvije su najpopularnije stranke u oporbi – CDU ima 30%, a AfD 18%. Tek nakon njih slijede SPD (16%), Zeleni (13%) te FDP (4%) koje obnašaju vlast, i koje sve zajedno imaju tek nekoliko postotnih poena više od demokršćana.
Lindner je prošlog tjedna opet istupio protiv zabrane automobila s unutarnjim sagorijevanjem, što EU planira provesti do 2035. godine. Tržište bi trebalo odlučiti o tome, rekao je u skladu sa svojim liberalnim stavovima, a ne političari ili dužnosnici.
Osim na ekonomskim pitanjima, tri vladajuće stranke prepiru se i o isporukama oružja za Ukrajinu. Zeleni i FDP slažu se da je Kijevu potrebno pomoći slanjem teškog naoružanja, poput tenkova i krstarećih raketa Taurus, dok je SPD mnogo oprezniji. Scholz je odbio isporučiti Tauruse te je argumente Zelenih i FPD-a nazvao “sramotnima” i “smiješnima”, dok su liberali optuživali članove SPD-a da se ponovno žele približiti Rusiji te napustiti Ukrajinu. Neki su članovi Lindnerove stranke na kraju i glasali
“Njemačka nije bolesnik Europe, već umoran čovjek kojem treba dobra šalica kave strukturnih reformi”, rekao je Lindner koji predlaže neoporezivanje prekovremenog rada, što su kritizirali sindikati
za prijedlog oporbe o slanju Taurusa Kijevu, a protiv veta koji je stavio predsjednik vlade u kojoj sudjeluju Olaf Scholz. Kancelar je odnio prevagu, a projektili su ostali u Njemačkoj. Lindner sâm još je prošlog ljeta podržao njihovu isporuku Ukrajini, i poznato je da se ne slaže sa Scholzom.
Liberalni FDP pod Lindnerom tako ostaje jezičac na vagi njemačke politike. Ne samo između dvije lijeve stranke vladajuće koalicije, obje popularnije od liberala, već i između ljevice i desnice. Od formiranja FDP-a 1948., nijedna stranka nije sudjelovala u više vlada. Desetljećima su liberali formirali vlade – bilo s CDU-om, bilo sa SPD-om. No, biti vječni manjinski partner u gotovo svakoj vladi može voditi i gubitku samostalne pozicije, ali i opisu FDP-a kao stranke bez principa. Christian Lindner sada na svaki način pokušava demantirati taj opis.