Ukrajini stižu rakete, glavni cilj sada je vratiti dezertere iz Europe
Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je jučer Sjedinjene Države i Kinu da “odgovorno” upravljaju svojim razlikama, na početku svog drugog posjeta toj zemlji u manje od godinu dana.
- Imamo obvezu prema našim ljudima - i zapravo prema svijetu - da odgovorno upravljamo odnosima između naše dvije zemlje - rekao je Blinken u Šangaju. Dolaskom u Kinu u srijedu, šef američke diplomacije započeo je svoj boravak posjetom Šangaju, gdje se sastao s lokalnim čelnikom Komunističke partije Kine (CCP) rekavši u razgovorima da je američki predsjednik Joe Biden predan uspostavi “izravnog i održivog” dijaloga između dviju zemalja. - Mislim da je važno naglasiti vrijednost - čak i nužnost - izravnog angažmana, međusobnog razgovora, izlaganja naših razlika, koje su stvarne, i nastojanja da ih prevladamo - rekao je Blinken.
Tajnik šangajskog odbora KPK Chen Jining sa svoje je strane inzistirao na važnosti američkih kompanija u lokalnom gospodarstvu. - Odaberemo li suradnju ili sukob, to utječe na dobrobit dvaju naroda, dviju država i budućnost čovječanstva - istaknuo je.
Blinken se zatim sastao sa studentima na Sveučilištu New York u
Imamo obvezu prema našim ljudima - i prema svijetu - da odgovorno upravljamo odnosima između naše dvije zemlje, rekao je Blinken
Šangaju, gdje je rekao kako se nada da će više Amerikanaca studirati u Kini, dodajući da su američka sveučilišta spremna dočekati kineske studente. Peking je sa svoje strane opetovano osudio oštra ispitivanja kojima su neki od njegovih državljana, uključujući studente, bili podvrgnuti po dolasku na američko tlo, unatoč tome što su imali važeće dokumente.
- Predsjednik Biden i predsjednik Xi odlučni su ojačati naše veze među ljudima - rekao je Blinken. Danas američki državni tajnik nastavlja put u Peking, gdje će se sastati s kineskim čelnicima i moliti za suzdržanost oko Tajvana, gdje će novi predsjednik biti inauguriran
20. svibnja.
Arhipelag će se tim više pojaviti među delikatnim pitanjima koja će se vjerojatno pokrenuti jer je američki Kongres u utorak dao zeleno svjetlo za paket vojne pomoći od 95 milijardi dolara, namijenjen saveznicima Washingtona, u koji je uključena i pomoć Taipeiju. Blinken je prošloga tjedna na talijanskom otoku Capriju kritizirao kinesku potporu ruskoj obrambenoj industriji, rekavši da je Peking trenutačno glavni opskrbljivač Moskve u ratu u Ukrajini osiguravanjem kritičnih komponenti za oružje. Rekao je da te radnje dolijevaju ulje na vatru “najvećoj prijetnji europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”.
SAD upozorava Kinu neka ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Peking je odgovorio da Kina nije akter u ukrajinskoj krizi i da se ne bi trebalo miješati u nesmetanu trgovinu između Kine i
• Rusije.
Zrakoplovna baza Džankoj na Krimu pogođena 18. travnja projektilima ATACMS udarena je tipom tih projektila većeg dometa. Ali, izgleda, također i jedna vojarna ruske vojske kod Berdjanska koji je bitno dalje od Džankoja. To znači da je u sklopu zadnje preostale tranše američke vojne pomoći u vrijednosti 300 milijuna dolara Ukrajina dobila i moćnije projektile ATACMS tipa M39A1 Block I koji bi po specifikacijama odgovarali vrsti udara na aerodrom s kojega prema Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti polijeću ruski zrakoplovi i helikopteri.
Milijun vojnih obveznika
Takvi ATACMS-i imaju domet do 300 km. Kako je domet projektila M39 kojima se smatralo da je aerodrom pogođen do 165 km, tim je projektilima sasvim sigurno bilo pouzdanije napasti aerodrom pod ruskom kontrolom. Da se doista radi o projektilima koje do sada američka administracija nije željela ustupiti Ukrajini, najprije je objavio Reuters, a onda i The New York Times, navodeći čak da je to bila osobna odluka američkog predsjednika Joea Bidena te da su Sjedinjene Države isporučile oko stotinu takvih projektila. I to sve prije stizanja ovih dana od Kongresa i Senata odobrene pomoći od 60 milijardi dolara koja uključuje i te dalekometne projektile.
O ATACMS-u se već puno pisalo kao o projektilima koji se mogu ispaljivati iz lansera HIMARS kao i iz lansera M270 koje Ukrajinci već koriste. Kao i da je stvarna namjera pokušati njima onesposobiti, ako ne i srušiti, Krimski most, čime bi se značajno otežala opskrba ruskih trupa na poluotoku Krimu kao i u Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti. S tim bi projektilima most bio u dometu iako bi trebalo i dosta vještine da se on i pogodi s dovoljno učinkovitosti da ga se i onesposobi.
Iako izvješće The New York Timesa govori o stotinu projektila, Reuters navodi da to nije poznato te da takvih projektila vjerojatno nije bilo previše u tom zaostalom paketu, odnosno da su već i potrošeni u dva spomenuta napada. Ali je sasvim sigurno da će uskoro ponovno stići, kao dio većeg paketa pomoći od 60 milijardi dolara izglasanog ovog tjedna u Senatu.
Vijest je izazvala bijes u ruskim medijima,
Kommersant je prenio što su napisali američki mediji upozorivši da ni vlasti na Krimu ni rusko ministarstvo obrane nisu o uspjelom ukrajinskom napadu američkim dalekometnim raketama javili – ništa. No, jedna vrsta naoružanja, čiji su resursi uz to i limitirani, sasvim sigurno neće u cijelosti promijeniti tijek rata. Poznato je da Ukrajini jako nedostaje topničkog streljiva te se sve češće spominje kako omjer doseže i 10 prema 1 u korist ruskih snaga, ali je sve jasnije da joj nedostaje i ljudstva. To je bila i jedna od točaka prijepora predsjednika Volodimira Zelenskog i bivšeg zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog, koji je bio skloniji manjim a dobro uvježbanim i osposobljenim snagama. No s dolaskom generala Oleksandra Sirskog na čelo ukrajinske vojske situacija se mijenja te je 16. travnja Zelenski potpisao zakon o jačanju mjera mobilizacije. Taj je zakon na glasu kao kontroverzan jer će se po njemu moći mobilizirati i ukrajinski građani koji su u ovom trenutku na teritoriju Europske unije. Procjenjuje se kako u zemljama EU sada obitava oko milijun vojno sposobnih muškaraca. U tom smislu zakon predviđa izdavanje putovnica samo u Ukrajini, ne u konzulatima ili veleposlanstvima.
– To je nezakonit i iznimno štetan korak. Vlada očito želi prisiliti Ukrajince da se vrate u Ukrajinu što je prije moguće. Međutim, rezultat će biti upravo suprotan – rekao je Volodimir Viatovič iz opozicijske Stranke europske solidarnosti. On tu misli na Ukrajince koji su u inozemstvu živjeli i godinama prije rata, a domovinu pomažu donacijama ili drugim aktivnostima. No, administracija je nepokolebljiva.
– Čovjek u regrutnoj dobi otišao je u inozemstvo,