HŽ Infrastruktura upravlja prugama u dužini od 2617 km, s 549 kolodvora i stajališta, 1444 željezničko -cestovna prijelaza, 109 tunela i 543 mosta

za provedbu projekta revitalizacije željeznice, dakle i iz državnog proračuna i NPOO-a, iznose 2,6 milijarde eura. Ulaganja u željezničku infrastrukturu pridonijet će i zelenoj tranziciji, smanjenju stakleničkih plinova, ali i izgradnji održivog sustava prijevoza roba i ljudi – kazao je tom prigodom Primorac.

Oleg Butković kazao je pak da se radi o važnom ugovoru kojim se ostvaruje ono što je posljednja Vlada najavljivala duže vrijeme.

– Ja to nazivam desetljećem ulaganja u željeznicu zato što Hrvatska nije mogla u isto vrijeme paralelno ulagati u sve vidove prometa – dodao je Butković.

Novac će se, naglasio je, iskoristiti za obnovu lokalnih i regionalnih pruga jer se za te pruge ne mogu dobiti sredstva iz EU fondova. Tako će se paralelno s glavnim projektima na koridorima, koji već traju, a za koje se može dobiti novac iz EU fondova, krenuti i s obnovom regionalnih i lokalnih pruga koje su u lošem stanju.

Dobro je znati da su dobivena sredstva povijesno najveći iznos financiran od EIB-a u Hrvatskoj. Teresa Czerwińska kaže da je EIB posvećen zelenoj tranziciji, financiranju zelenih i sigurnih projekata pa se projekt modernizacije 500 kilometara lokalnih i regionalnih željezničkih pruga kojim će prometovati moderni vlakovi, odlično uklopio u njihovu agendu.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić kaže da kompanija već duže vrijeme povlači velika sredstva iz EU fondova te da su trenutačno u tijeku oko 1,5 milijardi eura vrijedni projekti. No, dodaje, kako nisu mogli dobiti sredstva za obnovu lokalnih i regionalnih pruga iz EU fondova, u njih se dosad nije dovoljno ulagalo jer su prioritet bili međunarodni koridori.

– Sada ćemo obnoviti velik broj pruga prema Slavoniji, Podravini, oko Zadra, Knina i Karlovca, na relacijama poput dionice Knin – Zadar, Karlovac – Ozalj, Pitomača – Kloštar – Koprivnica – Varaždin – Čakovec, Kutina – Deanovec. Efekti od radova na spomenutim dionicama brzo će se vidjeti, u realizaciju krećemo odmah, tako da bi se već sljedeće godine na pojedinim dionicama vlakovima moglo prometovati brže nego do sada. Isto tako, obnavljaju se i zgrade kolodvora od Istre do Splita. Do sada je novo ruho dobila zgrada željezničkog kolodvora Osijek, radi se na interijeru zgrade u Rijeci, na kojoj je već završena obnova pročelja, a radi se i na obnovi kolodvorskih zgrada Zagreb Glavni i Zapadni kolodvor, Sesvete, Slavonski Brod, Pleternica, Virovitica, Pula, Vodnjan, Kanfanar, Pazin, Lupoglav, Buzet, Opatija-Matulji, Moravice i drugi – kazao je Ivan Kršić.

Kreditom će se financirati i izrada tehničke dokumentacije za pojedine projekte, nabava nove suvremene pružne mehanizacije, modernizacija telekomunikacijske opreme (FRMCS sustav) te tehnička zaštita na objektima i željezničkoj infrastrukturi.

Obnovu pruge pratit će i nabava novih vlakova. Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić naveo je da HŽ Putnički prijevoz osigurava sredstva za nabavu 14 novih vlakova, a od tih 14 vlakova šest je za daljinski promet, za povezivanje Zagreba i Splita. Osam vlakova bit će na alternativne pogone – baterijski i elektrobaterijski vlakovi.

Kada se uzme u obzir i velik broj već pokrenutih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, od kojih se 17 sufinancira iz fondova EU, dolazi se do iznosa većeg od 6 milijardi eura koji će biti uložen u sljedećih desetak godina; najviše od hrvatskog osamostaljenja. Projekti su u različitim fazama: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do izvođenja radova. Glavnina tih projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od Slovenije do Srbije, koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T), odnosno jedinstvene mreže europskih prometnica, navode u HŽ Infrastrukturi.

Nekoliko je projekata pri kraju. Primjerice, pri kraju je projekt dogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar, duge 19 kilometara. Sredinom godine planiran je i završetak radova na modernizaciji željezničke pruge u središtu glavnoga grada, na dionici Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se 3,5 kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. U drugoj polovini 2024. završit će i obnova pružne dionice između Zaboka i Krapine.

Na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, u dužini od 42 kilometra, najveće je željezničko gradilište u državi na kojem se izvodi rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura i trebao bi biti završen 2025. godine. Radovi će se intenzivirati na rekonstrukciji postojećeg i gradnji novog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca, a radovi se izvode i na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Krajem prošle godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska (na poddionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina). Procijenjena vrijednost radova iznosi 289 milijuna eura. Velik je broj projekata koji su u fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Na primjer, za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za prugu na relaciji od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

– Cilj projekata modernizacije i obnove željezničke infrastrukture jest podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti, bolje povezati luke i željeznicu te povećati kapacitete pruga za prijevoz što većeg broja putnika i tereta.

Tako bi se brzine na međunarodnim prugama trebale povećati do 160 km/h, na regionalnima do 120 km/h, a na lokalnima do 80 km/h – navode u HŽ Infrastrukturi.

Važno je dodati da će se brzina i sigurnost povećati uklanjanjem uskih grla na željezničkoj infrastrukturi čime je obuhvaćena gradnja i rekonstrukcija mostova, vijadukata, propusta i usjeka.

U tijeku je i projekt ugradnje opreme za osiguranje tehničke kontrole željezničkih vozila u pokretu i razmjenu informacija na osnovnoj mreži (TEN-T) u Hrvatskoj. Bit će uveden i automatizirani sustav za nadzor željezničkih vozila, automatsko prikupljanje podataka i tehničkih parametara vlakova te za interakciju vlakova i željezničke infrastrukture u stvarnom vremenu na devet lokacija.

Diljem zemlje povećava se i razina sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme. Trenutačno se modernizira ukupno 145 ŽCP-a, a za dodatnih 26 prijelaza radovi su ugovoreni. Nakon završetka svih spomenutih ulaganja na cijeloj željezničkoj mreži u Hrvatskoj broj moderniziranih prijelaza bit će veći za 300.

– Također, u Europskom parlamentu prihvaćen je prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T uredbe čime će Republika Hrvatska uz postojeća dva prometna koridora TEN-T mreže (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) biti pozicionirana na još dva: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije,