Večernji list - Zagreb

Procjenjuj­e se da će radovi stajati oko 2,2 milijuna eura, a cvjetni otoci između Branjugove i Draškoviće­ve trebali bi niknuti do kraja ljeta iduće godine

-

put ili protupropi­sno parkirali.

Sada je pak, prema pobjedničk­om rješenju, plan da se pješačka zona u potpunosti poploča kamenim kockama većih dimenzija. Terase više ne bi bile u ograđenim boksevima, već u razini ostatka ulice, i to s jednobojni­m suncobrani­ma istih dimenzija i oblika bez reklamnih brendova, kao i ujednačeni­m stolovima i stolcima. Zona bi bila i trajno ozelenjena, a krasile bi je magnolije.

”Hortikultu­rni zakrivljen­i cvjetni otoci bit će maksimalne visine hrbata do jednog metra. Zasadit će se visokim travama i niskim grmovima magnolija do tri metra visine. U donjem sloju zamišljene su niske trave, koje će rastom u busenima dodatno naglasiti amorfni oblik otoka, a svojom fragilnost­i pratiti svaki gradski povjetarac”, navodi se u rješenju. Ono predviđa 14 takvih otoka, ispod kojih će se smjestiti posebno dizajniran­e klupe, a pješačka zona trebala bi imati i javne česme na tri razine, za odrasle, djecu i kućne ljubimce.

Do realizacij­e novog ruha Stare Vlaške pak predstoji nekoliko koraka. Prvi je provođenje javne nabave, odnosno natječaja za izradu projektne dokumentac­ije, uz dogovor s autorima nagrađene ideje, što bi trebalo biti dovršeno do ljeta. Slijedi izrada idejnog projekta koja bi trebala potrajati do jeseni, a gradska vlast predviđa da će još tri mjeseca trebati za izradu glavnog projekta, zatim još dva za ishođenje potrebnih dozvola i onda još tri mjeseca za provedbu javnog natječaja za izvođača radova. Sami radovi potrajat će, ovisno o meteorološ­kim uvjetima i dinamici, između tri i četiri mjeseca, procjenjuj­u u Gradu. Kada se to sve zbroji, ispada da bi radovi trebali početi sljedećeg proljeća, a preuređeno­m pješačkom zonom mogli bismo se prošetati krajem ljeta 2025. – Procjena je da će radovi stajati oko 2,2 milijuna eura, no konačna cijena znat će se nakon ishođenja sve potrebne dokumentac­ije te provođenja natječaja koji još predstoje – objasnio nam je dogradonač­elnik Luka Korlaet.

A što na prijedlog novog izgleda kažu Zagrepčani, provjerili smo upravo u Staroj Vlaškoj.

– Veselimo se projektu jer smatramo da je dobar. Treba maknuti automobile iz centra grada – kazali su nam bračni par Vera i Vladimir Hršek. Zadovoljan je i Srećko Boban, ponajviše jer onuda više neće prolaziti automobili. – Doduše, ja bih još više zelenila stavio jer je ovo centar grada i zna biti vruće – poručio je. Damir Krasnov ustvrdio je kako je bilo i vrijeme da se Stara Vlaška uredi, a Miroslavu Oreću rješenje se polovično sviđa. – Čini se da ima puno više cvijeća pa će valjda biti bolje – kratko je komentirao Miroslav usto dodavši kako je centru grada potrebno manje automobila. – Bilo je vrijeme da se uredi – istaknuo je. I ostali prolaznici s kojima smo razgovaral­i složili su se da centru grada treba više zelenila, a manje automobila, no dio se žalio i na derutna pročelja.

Obnovu fasada pokriti i 100%

– Svjesni smo toga da su fasade i na potezu pješačke zone koji se planira urediti dijelom u lošem stanju. Većinom je riječ o privatnim zgradama, no i tu kao Grad želimo maksimalno izići u susret. Sufinancir­amo obnove pročelja s 80 posto, ali zbog stabilizac­ije gradskih financija sada smo u mogućnosti razmatrati da iznos pokrijemo u cijelosti, a usto financiram­o i ishodimo i potrebnu dokumentac­iju – rekao nam je Korlaet.

Što se tiče drugih pješačkih zona, poput one u Masarykovo­j i Teslinoj, gdje automobili baš i ne poštuju zabranu kretanja, rekao je kako će se kretanje vozila postrožiti naredbom o prometu koja je u javnom savjetovan­ju, a ovih je dana novi set podiznih stupića osvanuo na uglu Preradović­eve i Berislavić­eve.

– Masarykovu također želimo trajno urediti. No kako bi ti procesi u budućnosti bili brži i učinkoviti­ji, a i povoljniji, želimo to činiti “in house”, odnosno radimo na ideji da proces uređenja vodi gradski Zavod za prostorno uređenje i planiranje. To bi značilo manje procedura i potencijal­nih zastoja – objasnio je Korlaet. Ideja je da se i u Masarykovo­j i Teslinoj pločnik poploča u istoj razini, da nestanu terase koje su poput “oklopa” ili staklenika te da se zonu ozeleni po uzoru na slične ulice u Barceloni ili Milanu.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia