Kako sigurno potamnjeti i koliko se dugo smijete izlagati suncu
Imam 41 godinu, žena sam, visoka 167 cm, teška 58 kg, pušim. Od prije mjesec i pol zbog jake nadutosti i pritiska u prsima napravljena mi je gastroskopija i nalaz je pokazao kronični gastritis, GERB, hijetalnu herniju i sindrom iritabilnog kolona, a od porođaja prije pet godina, koji je protekao uredno carskim rezom, imam i dijagnozu Struma polynodosa gl. thyreoideae. Nalaz EKG-a pokazao je promjene koje me jako brinu i stvaraju mi anksioznost i strah, a glasi ovako; synus tachicardia, sinus ritam 105, normogram, pq 0.08, denivelacija ST spojnice u V3-V6 odv za 1 mm, aplaniran T val u II, III a VF odv., zona tranzicije u V3 odv. Koliko je ovo zabrinjavajući EKG?
Odgovara: dr. med. Dražen Šebetić, specijalist internist, subspecijalist kardiolog
Nalaz EKG-a nije zabrinjavajući, ali uz navedene pretrage (EKG i UZV srca) savjetovao bih da učinite i ergometriju.
Pacijent je muškarac. Sagitalni, transverzalni i koronarni MR presjeci u standardnim tehnikama prikaza. Na seriji sagitalnih, koronarnih i transverzalnih MR presjeka kroz područje mozga vide se u infratentorijalnom području uredno položene, uredno konfigurirane cerebelarne hemisfere koje su fiziološkog intenziteta signala. Rubno povišen intenzitet signala transverzalnog sinusa desno, prvenstveno artefakti sporog protoka, dif. dg parcijalna tromboza.
Odgovara: prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med.
Zbog nalaza MR-a (rubno povišen intenzitet signala transverzalnog sinusa desno, prvenstveno artefakti sporog protoka, dif. dg parcijalna tromboza) potrebno se javiti što prije neurologu koji vas je uputio na pretragu da utvrdi odgovara li ovaj nalaz vašim smetnjama i kliničkom statusu te dopuniti MR venografijom kako bi se sa sigurnošću potvrdila ili isključila parcijalna tromboza venskog sinusa i eventualno dala odgovarajuća terapija. U nalazu radiolog piše da je moguć artefakt. Na osnovi samog nalaza MR-a bez slika, a i bez kliničkih podataka teško je dati više informacija.
Poštovani, imam 36 godina, 2009. godine operirao sam melanom (koji je po Clarku II, Breslowu-I). U međuvremenu je odstranjeno oko 35 nevusa, od kojih su većina displastični (imam i sindrom displastičnih nevusa). Prethodni pregled učinjen je u ožujku, novi pregled obavljen je prije desetak dana. Pregledan sam digitalnim dermatoskopom. Uočene su tri melanocitne lezije za eksciziju. Sve tri lezije su u fazi nestajanja. Dakle, madeži su posvijetlili i nestaju. Možete li mi reći nešto više o tom uzroku nestajanja madeža?
Odgovara dr. sc. Jelena Meštrović Štefekov, dr. med., spec. dermatovenerolog:
Nestanak madeža (blijeđenje) je vrsta autoimune reakcije na madež, odnosno njegove pigmentne stanice – melanocite. Takve madeže nazivamo Halo (Sutton) nevusima. Reakciju viđamo i kod običnih pigmentiranih madeža i kod onih atipičnih/ displastičnih, i iako je u većini slučajeva bezazlena, kod sindroma displastičnih madeža zahtijeva oprez (no ni u tom slučaju ne predstavlja nužno loš znak). Treba razlikovati tzv. regresiju (gubitak pigmenta) kod melanoma i halo depigmentaciju kod madeža. Kod vas (kako ste naveli) radi se o ovom drugom. Savjetovala bih kontrole subspecijalista dermatološkog onkologa.
Dolaze sve topliji dani, a s njima i želja za sunčanjem. Osunčana koža smatra se zdravom i lijepom, no svjesni smo da to nije baš tako. Barem što se zdravlja tiče. Ne postoji siguran način za tamnjenje – osim nanošenjem sprejeva ili losiona. Provođenje vremena na suncu uzrokuje oštećenja koja mogu dovesti do preranog starenja kože i raka. No iako je većina ljudi svjesna rizika izlaganja suncu, mnogi ne žele promijeniti svoje ponašanje.
Ovisno o tipu kože
I dok bi se neki ljudi mogli smatrati sretnicima jer im koža potamni u samo jednom danu, većini ljudi potrebno je neko vrijeme da dobiju takozvanu savršenu preplanulost. Svatko ima drukčiju kožu, što znači da će svačije vrijeme sunčanja biti različito. Neki mogu dobiti boju od sunca za nekoliko sati, a drugi imaju tendenciju da izgore ako se sunčaju isto toliko vremena. Glavni način da otprilike procijenite koliko će to trajati jest poznavanje tona kože i načina na koji sunce obično utječe na vas. Melanin je pigment koji utječe na boju vaše kože, kao i na oči i kosu. Ljudi s manje melanina imaju svjetliju kožu koja lakše izgori i mogu bolje podnijeti sunčanje u kratkim naletima. S druge strane, ako imate više melanina u koži, možete dobiti tamniju boju za nekoliko minuta ili sati. No bez obzira na boju kože, trebali biste uvijek nanositi SPF jer on štiti kožu od oštećenja DNK, što dovodi do raka, uzrokovanog UV (ultraljubičastim) zrakama. I to svaki dan. Stručnjaci savjetuju i da se klonite sunca tijekom najtoplijeg dijela dana (od 11 do 15 sati), pokrijete se prikladnom odjećom i sunčanim naočalama.
Kako djeluje SPF?
Način na koji SPF štiti jest taj da krema za sunčanje djeluje kao barijera pa da samo određena količina UV zračenja prodire do kože. SPF utječe na vašu sposobnost tamnjenja pa će trebati više vremena da se promijeni boja kože. Ali zapamtite, time štitite svoje zdravlje i sprečavate smrtonosne bolesti, stoga je od ključne važnosti obilno i često nanositi kremu za sunčanje. SPF 30 filtrira 96,7 posto UV zraka, a SPF 50 filtrira 98 posto. Nije velika razlika, jer razlika leži u vremenu tijekom kojeg ste zaštićeni od sunca. Ne postoji krema za sunčanje koja može jamčiti stopostotnu zaštitu. ABC Australia izvijestio je da ako nezaštićenoj koži treba 10 minuta da izgori, pravilna primjena faktora 50 povećala bi taj period 50 puta (dakle, 500 minuta/više od osam sati). Faktor 30 bio bi 30 puta dulji, a faktoru 15 stoga bi trebalo 150 minuta (sat i pol) dulje da štiti kožu.
Sunčanje u hladu je moguće. Sunce se odbija od predmeta u okolini i na koži, a i određeni čimbenici iz okoliša, poput svijetlog snijega ili blijedog pijeska na plaži, mogu reflektirati Sunčeve zrake na vašoj koži, čak i dok sjedite u hladu. Stručnjaci s Tehnološkog sveučilišta u Queenslandu kažu da pijesak može reflektirati čak 25 posto UV zračenja. Zato upozoravaju da, iako je sjena potencijalno vrijedno sredstvo zaštite od štetnih učinaka Sunčevih UV zraka, ne štiti svaka sjena jednako.
Također kažu da ljudi mogu provesti duge sate u hladu dok su još uvijek dosta izloženi suncu i riskiraju oštećenje kože. UVB zrake, koje se često smatraju najštetnijim dijelom Sunčeve svjetlosti, mogu neizravno doći do kože. Dakle, čak i ako niste izravno na suncu, i dalje morate nanositi kremu za sunčanje sa SPF faktorom. Najsigurniji način da potamnite su sredstva za samotamnjenje, a svoje savjete za The Sun podijelila je stručnjakinja za tamnjenje kože Jill McLean. Kako biste održali svoju brončanu boju, nanesite sredstvo za postupno tamnjenje koje ima hranjive sastojke kako biste hidrirali kožu, objašnjava Jill. Također, boja će bolje izgledati ako prije nanošenja proizvoda napravite piling kože. Tako ćete osigurati dobru podlogu da ten izdrži dulje. Vlaženje kože svaki dan nakon nanošenja sredstva za samotamnjenje također će pomoći jer to sprečava ljuštenje kože.
Način na koji krema za sunčanje sa SPF-om štiti jest taj da djeluje kao barijera pa samo određena količina UV zračenja prodire do kože