Hera se boji da javni opskrbljivači neće imati dosta plina za sve građane
Poništili natječaj za opskrbljivače plinom građana, čeka se novi
Rizik od “mogućeg znatnog povećanja tržišne koncentracije”. Razlog je to zbog kojeg je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) poništila natječaj za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom, kako sami navode, i to na dan kad su rezultati trebali biti objavljeni.
Ugovori do rujna
Raspisat će novi, i to “uskoro”, kažu, a dok ga čekamo, pojasnit ćemo što se s ovim prvim, zapravo, dogodilo. Idemo od samog starta, a to su opskrbljivači u obvezi javne usluge. Plinarske su to tvrtke, najkraće rečeno, koje imaju obvezu plinom opskrbljivati kućanstva na određenom području. Obvezu im nitko ne nameće, oni se sami za nju prijave na natječaju HERA-e, poput ovoga koji je sad poništen. Da bude još jasnije, ti su opskrbljivači, primjerice, Gradska plinara Zagreb-Opskrba, Termoplin, Plinara istočne Slavonije, odnosno svi oni čiji računi za plin redovito stižu na adrese onima koji upravo spomenuti energent koriste za grijanje, tuširanje i kuhanje. Naravno, kućanstva se mogu odlučiti za komercijalnog opskrbljivača, što je u određenom trenutku postalo popularno jer su oni nudili nešto niže cijene kilovatsata, ali s energetskom krizom koja se najviše počela osjećati prije dvije godine, većina je kupaca prešla upravo na javnu opskrbu jer tim postupkom građanima su zajamčene cijene koje je odredila Vlada.
Ali da ne kompliciramo, trenutačni opskrbljivači u obvezi javne usluge ugovore s HERA-om imaju do rujna, zbog čega je natječaj za nove u ožujku i raspisan.
Nije se, međutim, odvio na način na koji je zamišljen jer je HERA uočila spomenuti rizik od povećanja tržišne koncentracije. A što to znači? Najplastičnije rečeno, određene su tvrtke ponudile takve cijene da im konkurencije praktički nije bilo na većem području zemlje. Službeno, tvrtke koje su još u ovom trenutku javni opskrbljivači cijene koje su ponudile, kao ni sam natječaj, nisu željele komentirati jer, kako kažu, raspisuje se novi te uvjete s kojima se prijavljuju ne žele odavati, ali neslužbeno smo doznali da su neki od najvećih opskrbljivača poput Gradske plinare Zagreb-Opskrbe gotovo istisnuti sa svojih područja. Međimurje-plin dao je, navodno, bolju ponudu za područje glavnog grada u kojem je više od 200 tisuća kućanstava kupac javne plinske usluge, a zagrebačka se Plinara, neslužbeno doznajemo, za područje Rijeke koje je dosad “držala” nije ni prijavila. Poseban problem ne bi bio ni da određeni trenutačni javni opskrbljivači ostanu bez svog statusa jer plin uvijek mogu nuditi i po komercijalnim cijenama, ali doznajemo da HERA-u brine potencijalna situacija koja bi se mogla dogoditi, a to je da i sami budući javni opskrbljivači ne mogu dobaviti plina koliko im treba kako bi opskrbili kućanstva. Uzmimo za primjer da se Plin Konjščina (i ovo jest samo primjer te nema veze s trenutačnim natječajem) prijavio da opskrbljuje područje Zagreba, Rijeke i Međimurja. HERA mu da posao jer ponudio je najniže cijene, a budući da je ista firma u ovom trenutku odgovorna za plin u Zlataru i okolnim općinama, postavlja se pitanje hoće li ga moći nabaviti dovoljno da ga poslije prodaje i na velikim područjima koje smo nabrojali. Da se time vodila, HERA je pojasnila i u obrazloženju poništenja natječaja za opskrbljivače u javnoj obvezi.
– Odredbe Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ, propisuju da su regulatorna tijela pri izvršavanju regulatornih zadataka dužna poduzimati sve razumne mjere u okviru svojih dužnosti i ovlasti za promicanje konkurentnog, sigurnog i održivog unutarnjeg tržišta prirodnog plina i postizanja stvarnog otvaranja tržišta za sve kupce i opskrbljivače. Navedene odredbe preuzete su u hrvatsko zakonodavstvo kroz odredbe Zakona o tržištu plina. HERA djeluje u cilju zaštite javnog interesa, odnosno stvaranja preduvjeta za optimalno funkcioniranje tržišta u postojećim tržišnim okolnostima te zaštite kupaca iz kategorije kućanstvo kao najosjetljivije skupine kupaca koji se opskrbljuju plinom po reguliranoj cijeni. Stoga je potrebno postići pravednu ravnotežu i razuman odnos razmjernosti između vrste i opsega poduzetih mjera te ciljeva koji se time žele postići u javnom interesu – kazali su u HERA-i.
Promjena opskrbljivača
Podsjetimo još kratko, posebna “frka” s plinom nastala je na ljeto 2022. godine, kad se megavatsat na burzama nije mogao nabaviti po cijeni manjoj od 340 eura, što je, u velikoj mjeri, bio rezultat činjenice da su Rusiji nametnute sankcije nakon agresije na Ukrajinu. U rujnu i listopadu Hrvati koji su plin kupovali od komercijalnih tvrtki masovno su se prebacivali na javne opskrbljivače jer Vlada je zajamčila da će tako njihovi računi biti u skladu s paketom mjera kojim je ograničena cijena energenta.
Međimurje-plin dao je za Zagreb navodno bolju ponudu nego zagrebačka Plinara, koja se pak za područje Rijeke, koje je dosad “držala”, nije ni prijavila