Analitičari: Antihadezeovska koalicija sve manje izgledna
Kako je krenulo, uz Peđu Grbina ostat će samo Marijan Pavliček i Nikola Grmoja, prokomentirala je jučer Vesna Vučemilović, koja je podnijela ostavku na dužnosti u Hrvatskim suverenistima. Na taj komentar ponukala ju je izjava predsjednika IDS-a Dalibora Pausa koji se ne vidi u sastavljanju antikorupcijske vlade jer smatra da se ne radi o antikorupcijskoj koaliciji, nego o spašavanju kože predsjednika SDP-a Peđe Grbina. Doista, tko je na kraju ostao na liniji osnivanja koalicije koja bi spriječila HDZ da ostane na vlasti?
Grbinovo spašavanje kože
Paus smatra da se Grbin prvo pokušao spasiti prepustivši predsjedniku Zoranu Milanoviću upravljač SDP-a na parlamentanim izborima, potom je to pokušao okupljanjem nekakve šire neprincipijelne koalicije, a sada se nada opstanku na čelu stranke pokušajima prebacivanja krivice na ostale dionike, kako bi sa sebe skinuo odgovornost. Nakon toga javila se Vučemilović koja je javno postavila pitanje Nikoli Grmoji i Marijanu Pavličeku hoće li nakon te Pausove izjave i predsjednik IDS-a biti proglašen žetonom? – Ne dopuštam nikome da izborne gubitnike pokuša pretvoriti u izborne pobjednike. Nikad, ali baš nikad neću dati svoj glas za bilo kakav savez sa SDP-om i Možemo – poručila je Vučemilović, koju je šef stranke nazvao žetonom. Grbin i dalje uporno inzistira na tzv. antikorupcijskoj koaliciji i govori da se o tome moraju izjasniti Domovinski pokret i IDS. Mostovac Božo Petrov prozvao je Možemo i Tomislava Tomaševića da omogućavaju HDZ-u da “vlada još 200 godina”. Most se u međuvremenu javio s prijedlogom prema kojem zastupnici nacionalnih manjina ne bi imali pravo odlučivanja o formiranju Vlade i o donošenju proračuna, a zauzvrat bi, kao neku vrstu kompenzacije, dobili pravo veta na sve zakone koji se odnose na prava nacionalnih manjina.
– Već u izbornoj noći bilo je jasno da antikorupcijska koalicija nije realna. Nju čak nije “riješio” Andrej Plenković, nisu za to zaslužne njegove pregovaračke sposobnosti, nego to što većina tih stranaka ipak nije kao svoj prioritet izabrala rušenje HDZ-a, već imaju svoje stranačke, ideološke ili kakve već prioritete. Kad su manjinci rekli da će podržati Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora, ta Grbinova matematika je postala upitna, a onda su u Možemo rekli da neće podržati Ivana Penavu za predsjednika Sabora jer im je to neprihvatljivo. Marijana Puljak i Darija Orešković su najglasnije zagovarateljice te ideje o takvoj koaliciji, i iz njihove prespektive to je i razumljivo jer će na ponovljenim izborima njihovi mandati ovisiti o milosti SDP-a, koliko će ih visoko staviti na listu. Logika Nikole Grmoje je također razumljiva. On ne može s HDZom iz osobnih razloga, a ne može ni s SDP-om iz ideoloških. Njemu igraju samo alternativna, nekonvencionalna rješenja – kaže politička analitičarka Ankica Mamić. Slaže se da se u velikoj mjeri radi o Grbinovom pokušaju spašavanje kože.
– Sa samo jednim mandatom manje Davor Bernardić je dao ostavku, i to još u izbornoj noći, a Grbin dva tjedna nakon izbora pokušava složiti većinu. Da nije bilo ulaska Zorana Milanovića u kampanju, Grbinov rezultat bio bi puno gori. Ovako još samog sebe održavai na životu jer dok postoje makar i teoretske šanse da se nešto složi, smatra da ne mora dati ostavku – zaključuje Mamić.
Ideološka podjela
Politolog Goran Čular kaže je Most možda i veći zagovornik antihadezeovske koalicije od SDP-a, i izlazi s ponudama prema DP-u.
– Puno više stvari oko antihadezeovske koalicije mogu poremetiti DP i Možemo, koji su u tom smislu dosta ideološki isključivi. To je glavni problem te koalicije. Ideološka podjela pokazala se još uvijek jačom nego režimski rascjep, gdje je HDZ na jednoj, a svi ostali na drugoj strani. Antihadezevska koalicija sve se manje čini izglednom i uvjerljivom jer se vidi da Možemo nije spremno na nekakve pogodbe s DP-om, a DP, kad bi i izašao iz pregovora s HDZ-om, teško mi je vjerovati da bi se prebacio na drugu stranu, prije svega zbog svojih birača. Prije bi birao nove izbore – smatra Čular.