VMRO-DPMNE vraća se na vlast?
U prvom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji kandidatkinja nacionalističke stranke premoćno je pobijedila kandidata socijaldemokrata s kojim će se 8. svibnja, kad su i parlamentarni izbori, naći u drugom krugu. Preuzmu li konzervativci i vladu, značit će to i velik zaokret u procesu pristupanja te zemlje EU
Sjeverna Makedonija, zemlja koja leži među planinama što se prostiru poput stražara i u kojoj se susreću različite kulture i tradicije, od svoje samostalnosti nikako da riješi duboke tragove prošlosti koji stvore novi turbulentni politički vrtlog čim se približe neki izbori ili izazovi koje treba prevladati kako bi se stvorila mirnija i prosperitetnija budućnost zemlje. Iznimka nije ni ovaj put. Naime, 24. travnja održan je u toj zemlji prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je kandidatkinja konzervativne i nacionalističke stranke VMRO-DPMNE do nogu potukla kandidata vladajućih proeuropski i prozapadno usmjerenih socijaldemokrata (SDSM). Pravo glasa imalo je 1,8 milijuna građana, a najveći broj glasača koji su izašli na biralište, njih 40,1 posto, svoj je glas poklonilo kandidatkinji najveće oporbene stranke, sedamdesetogodišnjoj profesorici prava Gordani Siljanovska-Davkovoj. Aktualni predsjednik, 61-godišnji Stevo Pendarovski, kojega podržava SDSM, stranka koja Sjevernom Makedonijom vlada od 2017. godine, dobio je svega 19,9 posto. Treće mjesto osvojio je aktualni ministar vanjskih poslova Bujar Osmani, pripadnik stranke etničkih Albanaca DUI koja sudjeluje u vlasti, s 13,4 posto glasova. S obzirom na to da nijedan od kandidata nije dobio više od 50 posto glasova, odluka o tome tko će biti predsjednik, koji doduše ima samo protokolarne ovlasti, past će u drugom izbornom krugu koji se održava 8. svibnja, istoga dana kada će birači te zemlje izaći i na parlamentarne izbore, koji su itekako važniji. A sudeći prema rezultatu prvog kruga predsjedničkih izbora, političko raspoloženje u zemlji se mijenja i sprema joj se, čini se, ozbiljan zaokret. S vjetrom u leđa dobivenim na biralištima 24. travnja oporbeni VMRO-DPMNE, koji je od 2006. do 2016. djelomice i autoritarno vladao zemljom, mogao bi za četiri dana istisnuti socijaldemokrate i vratiti se na vlast.
Makedonski politički analitičar Siniša Pekevski smatra da su rezultati na predsjedničkim izborima u Sj. Makedoniji iznenađenje samo za one koje ne prate situaciju realno.
– Pobjeda s ovolikim razlikom stranke VMRO-DPMNE za mene je očekivana s obzirom na rad SDSM-a i “rezultate” koje su postigli na području korupcije, kriminala, u pravosuđu i ekonomiji. Razlika između rezultata koji su postigle albanske partije nije toliko velika ako ih se dubinski analizira jer u koaliciji udružene albanske opozicije ima i romskih, turskih i vlaških partija. Uspjeh kandidata udružene albanske opozicije Arbena Taravarija i njegove koalicije Vleni velik je s obzirom na medijsku blokadu i institucionalnu nadmoć DUI-ja te resurse koje ima, a evidentan je i velik utjecaj predsjednika vlade Kosova Albina Kurtija. Jedino je rezultat ljevice neočekivan, osvojili su puno manje glasova nego što se očekivalo, ali smatram da je do toga došlo i zbog anti-EU narativa. To znači da Sjeverna Makedonija znatno mijenja smjer jer će nova vlada imati drukčiji pristup u rješavanju spora s Bugarskom i članstvom Sj. Makedonije u EU – kazao je za Večernji list Siniša Pekevski.
Naime, po svim analizama i anketama, a i po prvom krugu predsjedničkih izbora, predviđa se uvjerljiva pobjeda VMRO-DPMNE i na parlamentarnim izborima pa će, očekuje i Pekevski, novu vladu sastaviti ta stranka s koalicijom Vleni.
– Nova vlada bit će fokusirana na suzbijanje korupcije u Sj. Makedoniji, ali i redefiniranje uvjeta za ulazak u EU. Osobno ne mislim da će doći do usporavanja procesa, naprotiv mislim da će se ubrzati i rješavanje svih problema s Bugarskom u vezi s početkom pregovora za članstvo u EU. S obzirom na to da će i u Bugarskoj biti izbori, smatram da će se s novom vladom koja bude izabrana u Bugarskoj svi problemi riješiti i neće biti preokreta oko početka pregovora. Najveći problem u Makedoniji sada je problem korupcije i vladavine prava i s novom će se vladom to riješiti – uvjerava
Siniša Pekevski.
Europska unija započela je pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom u lipnju 2022. Pod pritiskom Bugarske, države članice EU, tražilo se od Skoplja da spomene bugarsku manjinu u preambuli svog Ustava kako bi mogli započeti suštinski pregovore o pristupanju. Međutim, zbog otpora nacionalističke stranke VMRO-DPMNE, nije bilo dvotrećinske većine u parlamentu potrebne za izmjenu Ustava. Sjeverna Makedonija postala je članica NATO-a 2020., nakon što je vlada socijaldemokrata Zorana Zaeva riješila spor oko imena s Grčkom tako što je 2019. godine preimenovala zemlju u Sjevernu Makedoniju kako je to zahtijevala Grčka navodeći kao razlog to što regija u sjevernoj Grčkoj nosi isto ime – Makedonija. Po svemu sudeći, Bugarska će činiti isto što je učinila Grčka i blokirati ulazak Sjeverne Makedonije u EU. Iako nema racionalnog objašnjenja za bugarski veto na početak pregovora između Bruxellesa i Skoplja: prethodna nacionalistička vlada u Sofiji tim je vetom samo željela zaustaviti pad svoje popularnosti. Ali zašto takva snažna reakcija u Bugarskoj na to pitanje? Čini se kao da su Bugari očekivali da će se Makedonci, jednom “oslobođeni” srpske dominacije, tada okrenuti prema njima – a bili su razočarani kad
su susjedi razvili snažan nacionalni identitet. Grčko odbijanje prihvaćanja izvornog naziva nove države lako je potaknulo i bugarski nacionalni ponos.
Ali dok je Atena postavila jasne uvjete za Skoplje, bijes Bugara čini se nejasan i nelogičan. Stvara se i opasan presedan koji bi lako mogao potaknuti napetosti između Srba i Kosovara, Poljaka i Ukrajinaca i svih ostalih zemalja koje imaju različito viđenje zajedničke povijesti. Nade Sjeverne Makedonije da bi EU mogao prisiliti Bugarsku da povuče veto položene su u Francusku koja više teži produbljivanju postojeće Unije nego njezinu proširenju, dok su stranke ekstremne desnice u EU već skeptične prema prijemu države sa znatnom muslimanskom populacijom kao što je Sjeverna Makedonija. Francuski prijedlog je inicijativa Pariza iz prošle godine da se deblokiraju europske integracije, pri čemu je dio bugarskih zahtjeva ušao u pregovarački okvir Sjeverne Makedonije s EU.
Makedonski novinar i politički analitičar Aleksandar Srbinovski kazao je za Večernji list da je ono što je bitno to da je opozicijska kandidatkinja iz redova stranke VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova poslije prvog kruga uzela više od 40% glasova stanovnika Makedonije, a aktualni predsjednik Stevo Pendarovski iz SDSM-a 19% glasova.
– To je jako bitno ako se ima na umu da uskoro imamo parlamentarnu utrku, koja, završi li sličnim rezultatom, gotovo sigurno znači da ćemo doživjeti promjenu vlasti. VMRO-DPMNE preuzet će kormilo od socijaldemokrata. Nova vlada imat će drukčiji pristup u rješavanju aktualnog spora koji Makedonija ima s Bugarskom. Tu će vladu voditi demokršćanske stranke i pregovori s Bugarskom ići će drukčijim tempom nego što to ide sada kad to rade socijaldemokrati. Ima i nekih špekulacija da će se buduća vlada jako teško sastaviti od makedonskih i albanskih stranaka, budući da VMRO-DMPNE malo teže sklapa saveze s albanskim stankama. No, mislim da će se rješenje i za to naći, jer ako se vlada ne formira, ući ćemo u turbulentnu fazu sličnu klimi koja već duže vrijeme vlada u Bugarskoj – napominje Srbinovski.
Dodaje da se i na parlamentarnim izborima očekuje tijesna borba između albanske stranke DUI na jednoj strani i nekoliko manjih udruženih albanskih stranaka na drugoj.
– Bit će to velika bitka jer razlika glasova njihovih kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora nije bila tako velika. Bujar Osmani iz DUI-ja osvojio je 13%, a njegov oponent Arben Taravari gotovo 10% glasova. Sudeći prema izjavama u medijima, očekuje se da će Osmanijeva stranka u koaliciju sa strankom Steve Pendarovskog, a Taravarijeva sa strankom Siljanovska-Davkove – tumači Srbinovski.
Predsjednik SDSM-a Dimitar Kovačevski je nakon prve objave rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora rekao kako je “jasno da su nas ljudi kaznili i mi to prihvaćamo”, ali je dodao da njegova stranka nije očekivala takav rezultat. Pendarovski je također rekao da nije očekivao takav rezultat, ali je dodao da neće odustati, dok je Siljanovska-Davkova za drugi krug tražila podršku svih opozicijskih stranaka. Lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski pozvao je na “potpuno nacionalno i državno jedinstvo protiv vlasti”.
Siljanovska-Davkovovoj i Pendarovskom 8. svibnja bit će to drugi duel, pošto je prije pet godina, na predsjedničkim izborima 2019., Pendarovski nju tijesno pobijedio s razlikom od oko četiri tisuće glasova. Krucijalno je sada pitanje kome će pripasti glasovi albanskih birača i hoće li oni biti odlučujući za izbor predsjednika u drugom krugu, ali i za sastav nove vlade. Naime, etnički Albanci čine oko 25% stanovništva Sjeverne Makedonije.
Novinar Republike Makedonije, jednog od najčitanijih news portala u Makedoniji, Igor Caveski kazao je za Večernji list da građani Sjeverne Makedonije već duže vrijeme nisu zadovoljni sadašnjom vlasti, što se odrazilo na izborima 24. travnja.
– Loša borba protiv korupcije, prevelik utjecaj albanske stranke DUI koja je koalicijski partner vladajućeg SDSM-a, kao i umor građana od predugog čekanja da konačno započnu pregovori s EU doveli su do takvog rezultata. Ali sada slijedi drugi krug i tu se može svašta dogoditi zbog cenzusa od 40 posto glasača s biračkog popisa koji moraju izaći na izbore da bi izbori uspjeli. Hoće li se to dogoditi, ovisi o tome hoće li glasači Albanci bojkotirati izbore ili neće. Njihove stranke to već najavljuju, doduše pomalo stidljivo. Da izbori ne uspiju, to bi sigurno dovelo do novog uvjeta albanskih stranaka, a taj je da se predsjednik države bira u parlamentu, a ne na izborima – zaključuje Igor Caveski.