Oko 60.000 Hrvata radi 49 sati tjedno – vozači, zdravstveni radnici...
zakonski maksimum – govori Sever, dodajući da se, prema saznanjima koja dobivaju od radnika, uredno ne evidentiraju svi prekovremeni sati koji prelaze zakonom dopuštenu satnicu kako bi poslodavci izbjegli kazne inspektorata.
Manjak radnika učinio je svoje i u trgovini, pa je danas manje zloporaba na štetu radnika, a veliki trgovački lanci, kako bi privukli radnike, nude petodnevni radni tjedan s dva slobodna dana. Katica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, ističe da se u pravilu u većim trgovačkim lancima uredno evidentira odrađeni rad u skladu sa zakonom, no napominje da još postoji velik dio trgovačkih društva koja ne evidentiraju odrađeni rad.
Mladi daju otkaz zbog satnice
– Još postoji određen broj poslodavaca koji ne evidentiraju radne sate zaposlenika u trgovini i pekarnicama koji dolaze ranije na posao i odlaze kasnije s posla kako bi odradili pripremne i završne radove. Naš sindikat tamo gdje imamo povjerenike to nadzire i problem rješavamo s poslodavcima. Inzistiramo da se svaki odrađeni prekovremeni sat evidentira i uredno plati te da se prekovremeni rad suzbije na nužnu mjeru kad je to prijeka potreba. Kod nas je stanka dio radnog vremena, no ima puno trgovaca koji radnicima ne osiguravaju korištenje pauze, a to su najčešće male trgovine koje nemaju dovoljno zaposlenika. Ako nema radnika, ne možete teret prebacivati na jednog ili dva radnika jer će se ljudi razboljeti zbog prevelikog stresa, otići će na bolovanje i time su na gubitku i radnici koji ugrožavaju svoje zdravlje i poslodavac i država. Imamo 28 tisuća poslodavaca koji se bave trgovinom, a najveći dio su upravo mali poslodavci. Često stariji radnici koji dugo rade za jednog poslodavca pristaju raditi više nego što je zakonom propisano jer, kažu, “nema tko raditi”, ali nitko ne smije nikome raditi besplatno, niti mimo propisane satnice. Znam poslodavce koji su morali ukinuti radnu smjenu jer nisu imali dovoljno radnika kako bi ih mogli organizirati u skladu sa zakonom. Mladi ljudi danas daju otkaz ako netko na njih radi pritisak da rade dulje od propisane satnice ili ih ne plati za prekovremeni rad jer to više, s pravom, ne žele trpjeti – govori Štulić.
Podaci Eurostata pokazuju da je prosječan radni tjedan, koji uključuje radnike koji rade puno i skraćeno radno vrijeme, lani u EU iznosio 37,1 sat, a u Hrvatskoj 39,8 sati. Najkraći prosječan radni tjedan imaju Nizozemci, i to 31,6 sati tjedno, zatim Danci (33,9), Norvežani (34,5), Nijemci, (34,9) te Finci (35,7). Očito je, dakle, da je u razvijenim zemljama, osobito skandinavskim, kraći radni tjedan od prosjeka EU, a tome pridonosi i to što veći udio zaposlenih radi skraćeno jer im to standard dopušta. S druge strane, najdulji prosječni radni tjedan ima Grčka, u kojoj radnici u prosjeku rade 40,9 sati tjedno, zatim Poljska (40,2) te Bugarska i Rumunjska (40,1). Rekorderi u cijeloj Europi po najduljem radnom tjednu su Turci, koji u projeku rade 45 sati tjedno.
Hrvatska je ispod prosjeka EU i po očekivanom životnom vijeku (78,6 godina) kao i po životu građana u dobrom zdravlju
preventivnim politikama koje na vrijeme ne zahvaćaju ljude sa zdravstvenim problemima. Primjerice, najlošije je u Hrvatskoj u 2022. stajala panonska Hrvatska, u kojoj je očekivano trajanje života 76,3 godine, zatim sjeverna Hrvatska sa 77 godina, a najbolje stoji jadranska Hrvatska s očekivanim trajanjem života od 78,6 godina te Zagreb sa 79 godina.
Za razliku od nas, u susjednoj Sloveniji lani je očekivani životni vijek pri rođenju iznosio 82 godine. Najniži očekivani životni vijek zabilježen je u Bugarskoj (75,8 godina), Latviji (75,9) i Rumunjskoj (76,6). No, i Rumunjska i Bugarska bilježe porast očekivanog životnog vijeka u odnosu na 2019. godinu. Kada se gledaju europske regije, podaci iz 2022. pokazuju da je najveće očekivano trajanje života imala španjolska regija Comunidad de Madrid (85,2 godine), a slijede Provincia Autonoma di Trento u Italiji (84,4 godine), Ile de France u Francuskoj (84,1 godina), Stockholm u Švedskoj (84 godine) i Comunidad Foral de Navarra u Španjolskoj (83,9 godina). Nasuprot njima, među pet regija EU s najnižim očekivanim životnim vijekom pri rođenju čak četiri regije su u Bugarskoj, u kojima je očekivano trajanje života iznosilo od 72,3 do najviše 74 1 godinu, te jedna regija u Mađarskoj, Észak-Magyarország (74,1 godina).