U svijetu u kojem tehnologija preuzima naše živote tradicijska glazba i dalje živi
U slavljeničkoj godini u kojoj obilježava svoju veliku 75. obljetnicu postojanja, Ansambl LADO pozdravio je i svoju prvu umjetničku direktoricu. Iduće četiri godine tako će na čelu našeg najslavnijeg folklornog ansambla biti Zrinka Posavec, akademska glazbenica, kantautorica, pjesnikinja i etnomuzikologinja.
U 75 godina postojanja Ansambla LADO, vi ste prva žena umjetnička direktorica na čelu te institucije. Kako se osjećate – najprije zbog toga što ste stupili na tako važnu funkciju, ali i koliko vam znači što ste tako ušli u povijest?
Osjećam se odlično, ponosna sam i velika mi je čast bila ući prvi dan posla u dvoranu ispred umjetnika Ansambla LADO. Imala sam pozitivnu tremu, onu koja znači da vam je stalo do novog radnog mjesta. Nemam osjećaj da ulazim u povijest niti se osjećam važno zato što sam prva žena na toj poziciji, to neka pokažu moj rad i vrijeme.
Vaš program, na kojem ste temeljili kandidaturu, povezan je, zanimljivo je spomenuti, sa psihologijom suvremene publike. Možete li nam to pobliže objasniti i ukratko predstaviti svoj program?
Psihologija suvremene publike je ta da traži suvremenu produkciju. Zvuk, svjetlo, dramaturgiju. To su glavne okosnice kojima ću se baviti. Naravno, prvi je ansambl i ostvarivanje njihova najvećeg potencijala. Trenutačno je u ansamblu puno mladih umjetnika kojima je potrebno iskustvo i edukacija. Moj je zadatak osigurati sigurne uvjete za njihov rast. Na sreću, stariji kolege umjetnici voljni su pomoći što je jako važno jer se neke stvari u ovom poslu prenose s koljena na koljeno.
Što biste najradije voljeli ostvariti u ovom mandatu?
Voljela bih ostvariti optimalne, ali kvalitetne programe u kojima ansambl uživa u izvedbi, ali i raste svojom kvalitetom. Da bismo svi skupa rasli, potrebni su izazovi i dobro osmišljeni programi. U ovom poslu niste sami, uvijek je uz vas vaš tim ljudi, zajedničkim snagama i iskustvima osmišljavate i kreirate sadržaj, a voljela bih da je moj tim na čelu sa mnom složan i da uvijek nađemo rješenje za sve izazove.
Dugi niz godina bavite se tradicijskom glazbom, međutim, ne samo interpretacijama takvih pjesama već i vlastitim, suvremenim skladbama u tradicionalnom duhu. Što vas privlači takvom izričaju?
Počela sam se folklorom baviti s pet godina, djetinjstvo mi je bilo ispunjeno folklorom u mojem matičnim društvu Tena KUD Đakovo. Moje je bavljenje folklorom odredilo je i moj profesionalni put glazbenice. Nakon završene Muzičke akademije odlučila sam se ići u samostalnu karijeru kao etno glazbenica, jer je tradicijska glazba na mene imala jak utjecaj i voljela sam dati sebi i publici nešto autentično. Kasnije sam se počela baviti autorskom glazbom skladanom u duhu tradicije. Mene korijenska glazba privlači, osjećam jaku povezanost s njom i ne slušam nužno samo hrvatski etno. Ta je glazba moja kuća.
U posljednjih nekoliko godina tradicijska ili world music scena u Hrvatskoj doživljava snažan procvat i pridobiva neku sasvim novu publiku. Primjećujete li te pozitivne trendove i kako gledate na to?
Sjajno je da se ljudi bave tradicijskom glazbom i da imaju širinu, znanje i slobodu mijenjati je i postavljati u druge žanrove i oblikovanja. Ona jest tu da se mijenja i živi nekim novom životom. Ljudi se s korijenskom glazbom žele povezati, svjesni su njezine moći. To su energetske silnice koje su i teško objašnjive, ali postoje, jer istina je da u ovom vremenu u kojemu je tehnologija preuzela naš život i dalje slušamo stare pjesme, prisjećamo se što je pjevala naša baka... a svjetska world music scena živi i dalje. Dokaz je i Ansambl LADO koji, kamo god da dođe, plijeni pozornost publike, a i instrumentarij, način pjevanja, plesa i originalne narodne nošnje usko su vezani za tradicijsku kulturu s vrlo malo intervencija.
Rodom ste Slavonka, iz Đakova, koliko vas vaš rodni kraj umjetnički određuje i inspirira?
Slavonija je inspirativna u svojoj nošnji, pjesmi i plesu. Slavoncima je to sve važno i njihova tradicija živi i danas, ne samo na folklornoj sceni, čak bih rekla da je život iza scene i bogatiji. Ali Slavonija inspirira i svojom prirodom, gostoljubivošću... U srcu sam nepopravljiva Slavonka.
Uz glazbu, bavite se i poezijom te ste objavili već nekoliko zbirki. Kako su za vas povezane glazba i poezija?
Tekstove koje uglazbljujem pripremam od početka za glazbu, ako pišem poeziju, onda je ona sama glazba i više o glazbi kao melodiji ne razmišljam. Sama poezija jest glazba, ona ima svoj unutarnji metar, ritam i prozodiju koju stvaraju riječi i glas. To su vrlo suptilni i tihi događaji, zato volim poeziju.