Mlinčići s krupnom soli mljeli i plastiku
Državni inspektorat s tržišta je dosad opozvao 13 različitih serija mlinaca za sol
Krupna sol u plastičnom mlincu ovih je dana zacijelo najnepoželjniji proizvod u kućanstvima, barem onima koja su uspjela primijetiti obavijesti za potrošače Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Državnog inspektorata (DIRH). S tržišta su, naime, opozvane Deluxe Himalajska kamena sol (400 g) iz Lidla, K Classic Sol morska krupna (110 g) iz Kauflanda, Spice Chef morska sol krupna (90 g) iz Konzuma, Nadalinina morska sol (100 g), Kotanyjieva morska sol, jodirana (92 g), Vegetina Maestro krupna morska sol (100 g), određenih rokova trajanja i serijskih brojeva – sve u plastičnim mlincima za koje se, kako tvrde iz DIRH-a,
“utvrdilo da sadrže čestice plastike nastale prilikom mljevenja soli” ili pak da “uobičajenom i predviđenom uporabom ambalaže u hrani može nastati strano tijelo – mikroplastika”.
Svi pali na testu
Neki trgovci su se zbog toga i ispričali na svojim stranicama pozivajući kupce da vrate sporne proizvode, ali samo navedenih datuma trajanja, za koje mogu dobiti povrat novca i bez računa. Doznajemo kako je sanitarna inspekcija od početka ožujka pokrenula postupke protiv sedam subjekata koji posluju s hranom, a s tržišta je povučeno 13 različitih serija mlinaca za sol.
– U konkretnom predmetu sol se nalazila unutar mehanizma samog mlinčića te se analizirala nakon postupka mljevenja, a u istoj su nađeni komadići plastike. Nakon toga su se radila usporedna ispitivanja materijala u kojima je potvrđeno da se u samljevenom sadržaju soli nalazi plastika iste vrste materijala od kojeg je izrađen mlinčić – objašnjavaju. Hrvatska nema ni jednog proizvođača samog mehanizma mlinčića pa su iz DIRH-a putem RASFF-a obavijestili članice EU iz kojih su oni uvezeni. Konkretna imena proizvođača ne navode. Tek se iz Nadalinina odgovora da iščitati kako je i najveća svjetska začinska tvrtka zbog istog problema povlačila svoje mlinčiće te da je njihov dobavljač jedna austrijska firma koja opskrbljuje i mnoge tvrtke u EU.
Je li koji od mlinčića sa soli bio ispravan ili su baš svi ‘pali’ na testu, pitali smo DIRH te dobili odgovor kako su analize nasumično uzorkovanih soli i papra u zrnu koji su na tržište stavljeni u staklenke s mlincima pokazale kako su samo oni u kojima je bio papar zadovoljili. No to i nije iznenađujuće jer je papar puno mekši od soli.
Dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar, kaže kako su u Štamparu analizirali određeni broj uzoraka mlinaca za sol različitih proizvođača u kojima su nađeni fizički vidljivi komadići plastike koji se otpuštaju kroz mlinac nakon mljevenja.
Problem i aditivi u plastici
– Neki će proizvođači reći da je njihova plastika tvrđa i od soli. Tu je uglavnom riječ o keramičkim mlincima, kojima se proizvođači hvale da su sigurni za meljavu, no zaboravljaju na čvrsti, odlomljeni, oštri kristal preko plastike iza toga, i onda se u toj fazi, nakon što je sol prošla keramički mlinac, oštećuje plastika i završava u mljevenoj soli – objašnjava naš sugovornik te dodaje kako je sretna okolnost da ti komadići plastike ipak nisu opasni za čovjeka. Nemamo enzime da probavimo krupnije komadiće plastike i oni su uglavnom inertni, osim ako su špičasti pa se zabodu i ozlijede nam ždrijelo. No problem ove vidljive plastike je i to da se tretira raznim aditivima, ftalatima, bojilima, punilima, koji se ugrađuju u nju da bi bila glatka, podatna, stabilna prema kisiku... Neki od njih su možda i toksični pa njihovo otpuštanje u našem organizmu sigurno nije dobro.
– I drugi su laboratoriji potvrdili plastiku u staklenim mlincima za sol, ne samo naš, a kako nije riječ samo o jednoj vrsti mlinaca – bilo je tu i crne i bijele plastike, i hrapave, glatke, s metalnim dodacima... – procjenitelji rizika bi možda iz predostrožnosti trebali povući sve mlince istih proizvođača s tržišta, ne samo analizirane serije. Ako su rađeni od istog materijala, a jesu vjerojatno – trebalo bi ispitati i sve druge LOT-ove kako bi se dokazalo suprotno – da to nije pravilo nego samo iznimka – zaključio je Lasić.
Procjenitelji rizika bi iz predostrožnosti trebali povući sve mlince istih proizvođača s tržišta, ne samo analizirane serije, smatra dr. sc. Dario Lasić