Kako zadržati mlade da ne bježe iz zemlje
Rješenje iz BiH su omladinske banke: stale su već iza 292 biznisa
Hrvatsku je u deset godina napustilo pola milijuna građana, uglavnom u naponu snage i najčešće mladih koji se više nikad neće vratiti. Kako ih zadržati kad svaki dan dobivaju dodatni razlog za bijeg? U Bosni i Hercegovini ta je brojka 600.000, no dobar primjer kako bar nešto pokušati da ih se zadrži projekt je društvenog poduzetništva Mozaik omladinskih banaka. Nije državna inicijativa, nastao je građanskim samoorganiziranjem, no sad već u njemu masovno sudjeluju lokalne zajednice, a njihove su projekte financirale, uz EU, i 32 općine i grada, velike organizacije poput USAID-a i
Svjetske banke, Mott i Zeit Fondacija, UniCredit, Porticus i Europski fond za jugoistočnu Europu, a u novije vrijeme Bosch Fondacija koja financijski podržava i prvu inicijativu koju pokreću s hrvatskim partnerima, LEADER mrežom Hrvatske.
Selma Mameledžija, menadžerica za kampanje i PR u Fondaciji Mozaik, prisjeća se početaka: – Naše putovanje počinje 2008. otkad Mozaik omladinske banke postaju simbol inovacije i široke angažiranosti među programima za mlade u Bosni i Hercegovini i regiji. Okosnica pristupa Fondacije Mozaik koja se ogleda i u Mozaik omladinskim bankama je u tome da mlade vidimo kao izvor neprocjenjivog potencijala, a ne kao izvor problema. Koncept programa razvio se prema međunarodnom modelu koji je nastao u Sjevernoj Irskoj, a danas se, osim u BiH, provodi u još 35 zemalja. Od 2008. do danas u BiH Mozaik omladinske banke su djelovale u 114 općina te općina i gradova (OOG) od ukupno 143 administrativne jedinice. Prosječno na godišnjoj razini Mozaik omladinske banke uključuju 50 zajednica, stoga možemo reći da se radi o najuspješnijoj primjeni tog originalnog koncepta iz Velike Britanije. Ponosni smo na činjenicu da je u 23 OOG-a u našoj zemlji Omladinska banka uvrštena kao redovna budžetska stavka – otkriva nam S. Mameledžija.
Dodaje da se ukupni fond kojim
raspolažu Mozaik omladinske banke kreira iz budžeta Fondacije Mozaik (29 posto) i OOG-ova (31 posto), a doprinos mladih u zajednicama je mobilizacija dodatnih 40 posto resursa u uslugama, robi i drugim potrepštinama za osmišljene projektne aktivnosti.
– To znači da na svaku marku koju Fondacija Mozaik uloži u mlade, OOG i mladi prikupe još 1,33 konvertibilnih maraka – pojašnjava nam menadžerica.
Misija im je jasna i izravno usmjerena na praktično osnaživanje mladih. Cilj im je pružiti mladim ljudima ne samo edukaciju već i neprocjenjivo praktično iskustvo koje otvara vrata poslovima budućnosti. U srcu programa je vjerovanje u razvoj ključnih vještina: kritičkog razmišljanja, sposobnosti rješavanja problema, digitalne pismenosti, empatije i adaptabilnosti. Razvijaju ih kroz inovativne metode učenja i aktivnog angažiranja u projektima koji imaju stvaran utjecaj na zajednicu.
– Najvažnija odrednica programa je da ga u potpunosti vode mladi ljudi: od animiranja zajednice za pokretanje društvenih projekata i biznisa, preko upravljanja fondovima do donošenja odluke koji projekti i biznisi će dobiti sredstva za realizaciju. Ono što nas razlikuje je naša posvećenost bliskoj suradnji s lokalnim zajednicama i vlastima. Ta suradnja nije površna, ona je temelj našeg pristupa. Zajedno vodimo 50 lokalnih fondova kojima upravljaju mladi i pružamo im ne samo sredstva već i povjerenje i odgovornost. Kroz te fondove razvijamo vještine koje su ključne za buduće poslove i pridonosimo UN-ovim Ciljevima održivog razvoja 2030. Tako pružamo mladima platformu, ne samo za učenje i rast već i da postanu lideri u svojim zajednicama, promovirajući održivi razvoj i inovacije – ističe S. Mameledžija.
Ponosni su na činjenicu da su najtransparentniji program za mlade u BiH, jer se svaki korak procesa odvija javno u zajednici Rolify. To uključuje javni pristup, ne samo osnovnim koracima poput raspisivanja poziva i prikupljanja prijava, nego i cjelokupnom procesu monitoringa odobrenih projekata, uključujući transparentno izvještavanje svake utrošene konvertibilne marke. Godišnje dodjeljuju financijske potpore za oko 600 projekata mladih, mobiliziraju više od 10.000 volontera i dobiju podršku više od 1100 lokalnih institucija, organizacija, kompanija i pojedinaca iz zajednice. Do danas su stali iza registracije 292 biznisa, potičući poduzetništvo i ekonomski rast u lokalnim zajednicama.
Prema riječima Belme Ramić, aktivistice iz Omladinske banke Živinice, aktivizam je odličan put za unapređivanje ne samo zajednice nego i osobnih profesionalnih vještina.
– Kroz različite vidove aktivizma imamo priliku proširiti svoje vidike, upoznati profesionalce iz raznih područja i naučiti stvari kojih nema u udžbenicima. Tako kreiramo kvalitetniju verziju sebe i zajednici poklanjamo jednu više svestranu i društveno aktivnu osobu – kaže Belma Ramić.
Samo u prvom pozivu Mozaik omladinskih banaka u veljači ove godine 1672 mlade osobe poput Belme iskoristile su priliku da uz pomoć potpore od 1800 konvertibilnih maraka (oko 910 eura) pokrenu društveni projekt i učine sjajne promjene za sebe i za svoju zajednicu. Rezultat je 530 projekata u cijeloj BiH gdje kroz sportske, kulturne, edukativne i brojne druge sadržaje daju vrijedan doprinos svojim zajednicama. U širokoj lepezi podržanih mladih poduzetnika su i vlasnici stomatoloških ordinacija poput Korine Mešić iz Bihaća, mladi sirari poput Davida Jokića iz Prnjavora, buduće specijalistice ženskog fitnesa Snežane Kreće iz Novog Grada, Ivana Milinkovića iz Laktaša koji proizvodi i izvozi torbe za muzičku i foto opremu... Iako se radi o potpori od oko 1000 eura za registraciju i pokretanje biznisa, ono što mladi posebno cijene je mentorstvo i podrška u promociji koju dobiju na samom početku.
– Omladinska banka pomogla mi je financijski, ali i mentorski jer sam dobila smjernice i upute kako napraviti svoj biznis plan. Dobila sam i podršku s promocijom ordinacije i biznisa u medijima – sažela je prednosti Korina Mešić iz Bihaća.
Pored inicijalne potpore, nakon uspješne godine poslovanja, kroz Mozaik omladinske banke mladi imaju priliku dobiti dodatnih oko 1500 eura (3000 KM) za razvoj biznisa, a i mogućnost apliciranja na druge fondove Fondacije Mozaik kakav je nedavno pokrenuti Tech 4 Impact Fund koji raspolaže s više od dva milijuna eura za tech startupe s velikim potencijalom rasta i impakta. Nedavno se program “prelio” i preko granica BiH, s hrvatskim partnerima.
– Radimo na dva projekta koja financira Fondacija Robert Bosch. Kroz projekt “LEADER mreža Hrvatske” koji se provodi u partnerstvu ove Mreže i Fondacije Mozaik razvijamo program razvoja prekogranične suradnje između BiH i Hrvatske. Cilj je uspostavljanje suradnje između Mozaika i LEADER mreže Hrvatske te povezivanje lokalnih zajednica s obje strane granice, uz umrežavanje i razmjenu znanja na temu lokalne participacije i izgradnje mira. Suradnja teži prenošenju koncepta LEADER mreže u BiH kao i prenošenju koncepta Mozaik omladinskih banaka u Hrvatsku – pojašnjava S. Mameledžija.
Također je, u suradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava (YIHR) u Hrvatskoj, Fondacija Mozaik pokrenula projekt YouthBank for Peace. Cilj mu je jačanje stabilnosti, efektivnosti i društvenog utjecaja mladih u ciljanim zajednicama, poticanje suradnje među mladima BiH i Hrvatske na izgradnji povjerenja, društvene kohezije i mira kao i realizacija 30 projekata u 10 zajednica u BiH (Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bihać, Cazin, Drvar, Gradiška, Laktaši, Jezero, Mrkonjić Grad i Novi Grad) na temu izgradnje povjerenja, društvene kohezije i mira.
LEADER mreža Hrvatske je nacionalna nevladina asocijacija Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) i potpornih organizacija isključivo iz javnog i civilnog sektora za integrirani teritorijalni razvoj koje djeluju na nacionalnoj razini te pružaju stručnu pomoć LAG-ovima i njihovim multi-sektorskim razvojnim dionicima. Osnovana je na inicijativu 20 LAGova i sedam institucija i organizacija nacionalne razine djelovanja u Karlovcu 2012. Provedbom reforme Zajedničke poljoprivredne politike Europska unija je 2001. počela primjenu LEADER programa (Liaison Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale), kao krovnog sveobuhvatnog programa razvoja ruralnih područja na lokalnoj razini u svrhu revitalizacije ruralnih područja i stvaranja novih radnih mjesta. Oslanja se na izradu i provedbu Lokalnih razvojnih strategija za razvoj ruralnih ili ribarstvenih područja (LRS/LRSR) koje omogućavaju integralnu provedbu gospodarske i socijalne kohezije, a provode ih LAG-ovi ili FLAG-ovi – partnerstva različitih interesnih skupina koja pružaju izravnu potporu lokalnim razvojnim dionicima i projektima nacionalnih razvojnih programa.
Milan Medić, predsjednik LEADER mreže Hrvatske, otkriva da sa zakladom Mozaik surađuju od početka ove godine na preporuku i uz potporu privatne zaklade Robert Bosch.
– U okviru projekta koji sada radimo pokušavamo vidjeti koje metode možemo prenijeti u Hrvatsku preko mreže lokalnih akcijskih grupa koje LEADER grupa koordinira i možemo li svoja iskustva preslikati na BiH. Sve zemlje EU imaju LAG program kao obvezu, a pretpristupne, kao što je BiH, nemaju obvezu, ali mogu ih pokrenuti pa smo odlučili vidjeti možemo li pomoći provedbenim tijelima BiH da i oni pokrenu LAG grupe – kaže Medić.
Dodaje da ga jako veseli poticanje prekogranične suradnje: kane male ruralne zajednice s naše strane granice potaknuti da surađuju s onima uz granicu s BiH strane.
– Oni u BiH imaju taj sustav Omladinskih banaka, financiraju startupove mladih poduzetnika. Mi smo još u procesu učenja, zanima nas model mikrokreditiranja koji bismo iz BiH mogli preslikati u Hrvatsku. U BiH Omladinske banke daju potpore od 2000 do 5000 eura, a lokalni korisnik, mladi poduzetnik, osigurava još 50 posto u lokalnoj zajednici u uslugama, robi ili novcu. Znači, Zaklada Mozaik ima neke svoje izvore za tih 50 posto, a lokalna zajednica ulazi s drugih 50 posto – pojašnjava Medić.
Projekt je, kaže, tek krenuo, predstoji im da ispitaju zainteresirane u Hrvatskoj, a LAG-ovi već sada daju potpore iz Programa ruralnog razvoja te iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, dok u BiH daju potpore i bez takvih izvora.
– Mi već raspisujemo natječaje iz sredstava EU i dodjeljujemo novac. Ali kako Bosanci i bez tog mehanizma uspijevaju financirati te svoje mlade, uskoro će i oni prenijeti nama. Nedavno smo bili u Sarajevu prvi put četiri dana na razmjeni “know howa” – otkriva Medić, inače član Nadzornog odbora Zadruge za etično financiranje (ZEF) koja u Hrvatskoj već godinama pokušava osnovati jednu drugu banku, etičnu, a ne omladinsku.
– ZEF je član LEADER mreže Hrvatske, a mi smo jedan od osnivača ZEF-a. Naše rukovodstvo će ići u Bosnu i učiti, a oni će dolaziti k nama i planirat ćemo međusobni prijenos znanja. Tijekom ljeta i u ranu jesen planiramo prekogranične razmjene nekoliko ruralnih zajednica. Jako smo zadovoljni da zaklada Bosch to želi financirati – pojašnjava. Posrijedi je oko 75.000 eura namijenjenih za taj zajednički projekt.
Upravitelj ZEF-a Goran Jeras također je sudjelovao na sastanku LEADER Mreže Hrvatske i Fondacije Mozaik u Sarajevu.
– Za Fondaciju Mozaik i njihov rad znam već gotovo deset godina kad sam na nekoj od konferencija o društvenom poduzetništvu upoznao jednog od pokretača zaklade – Zorana Puljića koji mi je već tada vrlo entuzijastično govorio o dizajnu njihova projekta omladinskih banaka. Govorio je tada kako se radi o decentraliziranom načinu financiranja projekata mladih u općinama i gradovima diljem BiH, kojim se osnažuje mlade u lokalnim zajednicama, potiče ih se na međusobno povezivanje, na interakciju s lokalnim poduzetnicima i daje im se slobodne ruke u dizajniranju i provođenju lokalnih mikroprojekata koji će donijeti neki pozitivni pomak u njihovim zajednicama. Ponavljanje takvog modela u svim dijelovima BiH, ali vrlo čvrsto utemeljenog na idejama suradnje, solidarnosti, uključivosti i razmišljanja o općem dobru, stvorit će, govorio mi je Zoran, nove generacije mladih koji će izgraditi neku buduću, bolju i prosperitetniju BiH. Na žalost, danas se rijetko kada susreće projekt toliko dugoročan, toliko vizionarski i toliko pozitivan kao taj koji je Fondacija Mozaik pokretala u to vrijeme. Danas, deset godina kasnije, u Sarajevu, bilo mi je neopisivo drago vidjeti rezultate toga o čemu je Zoran tada govorio – kaže Jeras.
Dodaje da programe Omladinskih banaka provodi više od 100 općina i gradova u BiH, tijekom svih ovih godina rada stotine tisuća mladih bili su izravni ili neizravni korisnici projekata Omladinskih banaka, broj programa Fondacije Mozaik neprestano raste i pokreću cijeli niz komplementarnih aktivnosti – programe doniranja hrane kojoj se bliži istek roka trajanja, startup studio za pokretanje tehnoloških inovativnih biznisa i slično.
– Fondacija Mozaik jedan je od živih primjera kojim se pokazuje kako se dugoročnim ulaganjem i radom na javnom dobru stvara dugoročna vrijednost i kako vodi do mjerljivih i vidljivih društvenih promjena. Jedan od razloga zašto me projekt Fondacije Mozaik posebno privukao je i sam naziv projekta – Omladinske banke. Iako se u njihovu slučaju ne radi o pravim bankarskim institucijama – ne primaju se depoziti, ne radi se kreditiranje, već se zapravo daju “pametne” donacije kojima se potiče uključivanje i drugih aktera u provođenje i izvedbu osmišljenog projekta – ključni dijelovi projekta Omladinskih banaka Fondacije Mozaik imaju zapravo puno dodirnih točaka s pravim bankama, odnosno bar onim kakve bi prave banke trebale biti.
Banke su izrasle iz potrebe da lokalne zajednice upravljaju svojim zajedničkim resursima na dobrobit građana – one su prikupljale depozite građana i plasirale ih u projekte koji su stvarali novu vrijednost tim zajednicama. Danas, na žalost, kroz financijalizaciju i transformaciju bankarskog sektora većina banaka ne posluje prema tim principima, već se vode isključivo ciljem maksimizacije profita za svoje dioničare ne brinući previše kakav utjecaj njihove odluke imaju za širu zajednicu. Etične banke su banke koje i danas funkcioniraju na tradicionalnim principima bankarstva, u vlasništvu su svojih klijenata i kao svoj cilj imaju stvaranje maksimalne vrijednosti za zajednicu u kojoj djeluju – entuzijastičan je Jeras.
ZEF koji vodi najveća je zadruga u Hrvatskoj koja već deset godina aktivno radi na transformacijskim ekonomskim modelima: modelu etičnog bankarstva, modelu zadružnog održivog stanovanja, mjerenju društvenog i okolišnog učinka poduzeća prema metodologiji Bilance općeg dobra, poticanju razvoja zadruga i zadrugarstva u svim gospodarskim sektorima, uvođenju modela građanske energije, projektima zaštite prirode, razvoja otočkih zajednica... No što je s etičnom bankom, je li se odustalo od ideje nakon nekoliko neuspješnih pokušaja realizacije?
– Europska etična banka na kojoj ZEF radi s nizom partnera iz drugih europskih zemalja moći će implementirati najbolje prakse postojećih etičnih banaka te ih uz pomoć financijske tehnologije (Fintech) replicirati i skalirati kroz cijelu Europsku uniju, a zatim i šire. Čvrsto vjerujemo da cilj ekonomije mora biti stvaranje dugoročne održive vrijednosti i da su za ostvarivanje tog cilja potrebne banke koje će taj proces s tim vrijednostima financirati i koje će za tu misiju moći angažirati resurse i sredstva koja već postoje u lokalnim zajednicama – odvraća idejni tvorac osnivanja etične banke koji od ideje ne odustaje.
– Veselimo se što možemo surađivati s partnerima poput Fondacije Mozaik jer pokazuju da su promjene moguće i u vrlo teškim okolnostima u kojima je bila poslijeratna BiH i vjerujemo da će se sustav Omladinskih banaka i pratećih projekata nastaviti razvijati, možda u nekom trenu i do “prave” etične banke u BiH – raduje ovaj program Jerasa. Jer uspjeh takvog projekta svjetlo je i za njihovu viziju etične banke. Totalno drukčije od aktualnih.
Koncept je razvijen u Sjevernoj Irskoj, a danas se, osim u BiH, provodi u još 35 zemalja