Za širenje laži Meta riskira kazne EU
Facebook i Instagram pod istragom su Europske komisije zbog zabrinutosti da ne uspijevaju uništiti ciljane dezinformacije ruske Doppelgänger kampanje
Što su skrivili Facebook i Instagram da je Europska komisija odlučila protiv njih pokrenuti službeni postupak? Društvene platforme Mete pod istragom su zbog zabrinutosti da ne uspijevaju uništiti ciljane dezinformacije koje plasira Rusija, a koje imaju cilj posijati razdor na kontinentu. Istraga je usmjerena na takozvanu Doppelgänger kampanju – prokremaljsku operaciju, tvrdi Bloomberg, pozivajući se na svoje anonimne izvore te opisuje kako dezinformacijska kampanja pokušava ponoviti izgled tradicionalnih izvora vijesti dok plasira sadržaj koji je naklonjen politici ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Birači Europske unije bit će bombardirani lažima i dezinformacijama izvana i unutar bloka na lipanjskim izborima za novi Europski parlament”, upozorila je i Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta u intervjuu za Reuters, uoči pokretanja istrage. Metsola je navela Rusiju, Kinu i Iran kao potencijalne izvore dezinformacija te dodala kako ih ima i unutar EU, u političkim strankama i organizacijama koje lažima žele privući birače.
Prema tumačenju Komisije, koja nije imenovala prijetnje ni izvore, postupkom protiv Mete namjerava se utvrditi jesu li se društvene mreže u njezinom vlasništvu ogriješile o europski Zakon o digitalnim uslugama (DSA). Europski vlastodršci u svom objašnjenju kažu kako sumnjaju da je Meta prekršila zakon time što nije provela dostatne mjere zaštite za rješavanje obmanjujućih oglasa, kampanja dezinformiranja i “koordiniranog neautentičnog ponašanja” na svojim platformama. Meta nije uspjela “procijeniti i adekvatno ublažiti rizike” povezane s učincima Facebooka i Instagrama na “građanski diskurs i izborne procese te druge sistemske rizike”, ističe Europska komisija.
Društvene mreže, i ne samo ove u vlasništvu Mete, pod posebnom su paskom europskih, ali i ostalih svjetskih regulatora, jer dezinformacije i lažne vijesti koje se njima šire, poznato je, doista mogu utjecati na odluke glasača. Dezinformacije, u što se ubraja nehotično širenje lažnih vijesti te vješto i namjerno manipuliranje njima, nisu novost, a u vrijeme izbora još su učestalije. Stoga ne čudi da se neprestano na njih upozorava, a sve građane, korisnike društvenih mreža, podsjeća da provjeravaju izvore prije nego što povjeruju u ono što im se servira kao istina.
Skandal s Cambridge Analyticom prva je asocijacija na Facebookovu sklonost dijeljenja podataka s trećim stranama, dok je ona strašnija asocijacija koju uzrokuje ta britanska, sada propala tvrtka, jest i kako su ti podaci iskorišteni te koliki su, u konačnici, imali utjecaj na rezultate američkih predsjedničkih izbora u prošlom desetljeću te na britanski referendum o izlasku iz EU, popularni Brexit. Slučaj s Cambridge Analyticom, pokazao je koliko su društvene mreže utjecajne, kako se putem njih može manipulirati te je stoga potaknuo regulatore da djeluju.
Ovoga puta Facebook i Instagram nisu na udaru direktno zbog potencijalnog curenja podataka, već se propituje njihov angažman oko “čišćenja” lažnih vijesti i sprečavanja širenja manipulativnih dezinformacija na tim platformama. Europska komisija u posljednjih nekoliko godina donijela je zakone koji joj omogućavaju da istražuje i potom kažnjava neposlušne, mahom velike svjetske društvene mreže. Ipak, ima li uopće vajde od pritiska na vladare online svijeta koji nas “hrane” dezinformacijama ili puštaju da to čine treće strane na temelju podataka koje prikupljaju na društvenim mrežama.
“Ako sumnjamo na kršenje pravila, djelujemo. To vrijedi uvijek, ali posebno u trenucima demokratskih izbora. Velike digitalne platforme moraju ispuniti svoje obveze i na to utrošiti sredstva”, istaknula je čelnica predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prilikom pokretanja službenog postupka. Dodala je da EU sada ima zakonska sredstva za zaštitu europskih građana od ciljanih dezinformacija i manipulacija trećih zemalja.
Konkretno, kako pojašnjava EK, u tehničkom smislu istražuje se je li se Meta ogriješila o politiku i praksu u vezi s lažnim oglašavanjem i plasiranjem lažnog političkog sadržaja na svojim platformama. Komisija sumnja da Metina politika degradira politički sadržaj u sustavima preporuka Instagrama i Facebooka, uključujući njihove feedove.
Usto, brine ih nedostupnost učinkovitih alata za građanski nadzor u stvarnom vremenu i praćenje izbora uoči biranja novog sastava Europskog parlamenta. Meta je, naime, u procesu ukidanja “CrowdTanglea”, alata za javni uvid koji omogućuje praćenje izbora u stvarnom vremenu istraživača, novinara i civilnog društva, bez odgovarajuće zamjene, pojašnjava EK te nastavlja: “Meta nije uspjela pažljivo procijeniti i adekvatno ublažiti rizike povezane s učincima Facebooka i Instagrama na građanski diskurs i izborne procese te druge sistemske rizike”. S obzirom na doseg Metinih platformi u EU, gdje ima više od 250 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, odbacivanje tog alata moglo bi naštetiti građanskom diskursu i izbornim procesima u odnosu na mogućnosti praćenja pogrešnih vijesti i dezinformacija, identifikaciju uplitanja i potiskivanja glasača te sveukupnu transparentnost u stvarnom vremenu koja se pruža osobama koje provjeravaju činjenice, novinarima i drugim relevantnim izbornim akterima.
Nadalje, Komisija sumnja da Metin mehanizam obavijesti i djelovanja, koji omogućava da korisnici prijave prisutnost nezakonitog sadržaja na njezinim uslugama, nije usklađen s DSA obvezama. To uključuje i sumnju da nisu ispunjeni zahtjevi prema kojima taj mehanizam mora biti lako dostupan i jednostavan za korištenje. U isto vrijeme, Komisija sumnja da Meta nije uspostavila učinkovit interni sustav za rješavanje pritužbi na donesene odluke o moderiranju sadržaja. Komisija također očekuje da će Meta brzo poduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala učinkovit javni nadzor svoje usluge u stvarnom vremenu osiukidaju guravanjem odgovarajućeg pristupa istraživačima, novinarima i izbornim dužnosnicima na alate za praćenje sadržaja koji se nalaze na njegovim uslugama u stvarnom vremenu. Ako Meta ne poduzme korektivne mjere, Komisija ima pravo poduzimanja mjera, pa i u slučaju da te radnje ocijeni nedostatnima, stoji na njihovim stranicama.
– Facebook i Instagram uredili su se tako da ostave svoj poslovni model netaknutim i da se pritom naizgled usklade s pravilima. U toj “akciji” neke alate koji omogućavaju pravovremeni uvid i svojevrsni nadzor, i to u realnom vremenu. Meta inzistira na činjenici da svi njezini brendovi, Facebook i Instagram, nisu mediji, već platforme. Samim time, iz njihova kuta gledanja, oni nisu i ne bi trebali biti odgovorni za sadržaj koji se putem njih prenosi i širi. U razgovoru s njima, jasno daju do znanja, da će oni biti regulirani koliko to sami budu dozvolili – tumači Petar Tanta, suosnivač i direktor CTA komunikacija te napominje: – Kada se radi o dezinformacijama ili pak zaštiti privatnosti, oni su jednostavno odlučili, da za to ne žele odgovarati, već da za to treba odgovarati izvor, jer oni su “samo platforma”, pojašnjava Tanta.
– U praksi to znači, primjerice, da neće poticati sadržaj domaćih portala, već dapače, smanjit će im doseg, pod izlikom da ne prikupljaju podatke, kako ne bi došli u poziciju da ih se proziva. Istovremeno će naplatiti i dopustiti velikim oglašivačima, poput online trgovine Temu, da se bjesomučno oglašava i skuplja podatke o ponašanju kupaca te potom to koristi. U srazu s europskim birokratima, bojim se, da je Meta, jači igrač, neovisno o EU zakonima – smatra Tanta i nastavlja: – Meta želi biti pozitivac, ali na svoj način. I istina je da su dio dezinformacija i lažnih vijesti onemogućili, pogasili račune i stranice, no uz kolaterale, za naše prilike dosta velike, jer neki mediji gube ozbiljan doseg upravo zbog toga. Jednako tako, uvjeravaju da će oni otkriti izvore širenja, odnosno početnu lažnu vijest ne bi li se spriječilo i kaznilo izvornog širitelja, ali i dalje odbijaju svoju odgovornost u njegovu širenju – kazuje Tanta.
Iz Mete pak, tvrde, da imaju dobro uspostavljen proces za prepoznavanje i ublažavanje rizika u svojim uslugama. Komisija koja je svoje zakonodavstvo i oblikovala tako da postavlja pravila za platforme tvrdi kako će provesti dubinsku istragu. A ima i alate za to jer njezin zakon predviđa i kazne za prekršitelje, a radi se o do 6 posto globalnog prihoda tvrtke ako se utvrdi da tvrtka krši DSA. Naime, u DSA, Facebook i Instagram označeni su kao vrlo velike internetske platforme (VLOP) jer obje imaju više od 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno u EU. Kao VLOP-ovi, još od lanjskog kolovoza morali su se početi pridržavati niza obveza navedenih u DSA-u, kada je zakon počeo vrijediti za njih. Od 17. veljače Zakon o digitalnim uslugama primjenjuje se na sve internetske posrednike u EU, a sve države članice morale su imenovati koordinatora tog zakona u vlastitim redovima. U Hrvatskoj je ta uloga dodijeljena Hrvatskoj agenciji za mrežne djelatnosti – HAKOM-u.