Poginulo je 350 povratnika jer je sve prepuno mina, Azerbajdžanci ubrzano čiste teren uz pomoć hrvatskih robota

Ovaj grad je imao veliku stratešku važnost tijekom Prvog karabaškog rata prije 30 godina. Gubitak grada 1993. označio je prekretnicu u ratu. Stanovnici su bili prisiljeni napustiti grad. Danas se ti isti ljudi vraćaju i vide porušene objekte. Valja napomenuti da je 2010. godine internetska publikacija uvrstila Agdam na popis sedam”gradova duhova” koji su pretrpjeli najviše razaranja kroz povijest. Armenske oružane snage srušile su i uništile azerbajdžanske džamije tijekom rata u Karabahu i koristile ih kao skloništa za životinje. Od 2016. godine Armenci su džamiju Agdam Juma pretvorili u vojni stožer. Armenci su u svim oslobođenim krajevima uništavali i nadgrobne spomenike, a sličan nemoral napravili su i u Aleji mučenika u Agdamu.

Uništili su i mezar nacionalnog heroja Azerbajdžana, šehida Alahverdija Bagirova (1946.1992.) u Agdamu. Iako su Armenci uništili gornji sloj betona, nisu mogli ući u grobnicu. Ali oni su iskopali i uništili okolne grobove... Armenci su iskopali sve grobove i tražili zlatne zube.

U tom gradu u pokrajini Karabah, udaljenom 350 kilometara od Bakua, nije ostalo ništa osim temelja kuća i zgrada koje svjedoče da su tu nekada živjeli ljudi. Kao rezultat vojne agresije koja je trajala do 12. svibnja 1994. godine, Armenci su uspjeli zauzeti 846 četvornih kilometara teritorija regije

Agdam, odnosno 77,4 posto njezina ukupnog teritorija. U krvavim borbama za obranu Agdama tijekom više od pet godina ubijeno je 5897 ljudi, 3531 osoba ostala je s invaliditetom i 1871 siročad, više od 126 tisuća ljudi iz Agdama raseljeno je iz svojih rodnih domova.

Agdam, osnovan u 18. stoljeću, dobio je status grada 1828. godine. Prije rata u Karabahu grad je bio važan ekonomski centar, s raznovrsnom industrijskom bazom. Među najznačajnijim industrijama bile su tvornice maslaca, vina, vinjaka i strojeva. Ove tvornice su bile ključne za lokalnu ekonomiju, pružajući radna mjesta i doprinoseći ekonomskom razvoju grada i okolnih područja. Uz industrijske aktivnosti, Agdam je imao i značajnu željezničku postaju. Željeznička mreža je bila od vitalnog značaja za transport robe i putnika, što je dodatno poticalo ekonomski razvoj grada. Agdam je bio važno čvorište na putu između različitih gradova i regija, što je doprinijelo njegovom statusu kao trgovinskog i prometnog centra. Sve ove industrije i infrastruktura činile su Agdam vitalnim dijelom ekonomije Azerbajdžana, pružajući stabilnost i prosperitet lokalnom stanovništvu. Međutim, tijekom rata u Karabahu grad je pretrpio teška razaranja, što je dovelo do njegovog napuštanja i gubitka statusa ekonomskog i industrijskog centra.

Agdam je nekada bio bogat centar kulturne baštine i života. Tijekom vremena, postao je važan trgovački i kulturni centar u Karabahu, poznat po svojim trgovima, džamijama, crkvama, školama i drugim institucijama. Grad je bio dom različitih arhitektonskih stilova, od tradicionalnih azerbejdžanskih kuća i džamija do pravoslavnih crkava i drugih sakralnih građevina.

Obnova i očuvanje Agdama predstavljaju izazov, ali i priliku da se ponovno oživi bogata prošlost i da se njegova kulturna baština sačuva za buduće generacije. Grad ima i značajnu stratešku važnost zbog svojeg geografskog položaja, ekonomskih resursa, kao i političkih i teritorijalnih sporova i na kraju sigurnosnih pitanja. Agdam se nalazi u blizini granice između Azerbejdžana i Armenije, čineći ga ključnom točkom u geopolitičkom kontekstu. Njegova blizina granici čini ga važnim centrom za kontrolu prometa i komunikacija između ove dvije susjedne regije. Iako je danas grad napušten i većim dijelom uništen, područje oko Agdama i dalje posjeduje resurse poput poljoprivrednog zemljišta i vode, što ga čini važnim ekonomskim resursom za bilo koju vladu koja kontrolira ovo područje.

Agdam je bio jedan od spornih gradova u sukobu između Azerbejdžana i Armenije oko teritorijalne kontrole nad Karabahom. Kontrola nad ovim gradom često je bila predmet političkih pregovora i sukoba, jer posjedovanje Agdama može imati širu simboličku i političku važnost za obje strane.

Agdam je široj javnosti poznat jer je tijekom 90-ih bio važan prolaz za bijeg iz Kodžalija, mjesta gdje se dogodio jedan od najvećih zločina tog rata. U masakru, kojeg Azerbejdžanci nazivaju Genocid u Kodžaliju 1992. u jednom danu ubijeno je 613 ljudi, u mjestu koje je naseljavalo oko sedam tisuća Azerbejdžanaca. Bijeg prema Agdamu bio je koban za veliki broj ljudi.

U gradu koji je pun mina, i za vrijeme našeg boravka u daljini su se čule detonacije jer azerbejdžanska vojska kontrolirano vrši razminiravanje. Osim stambenih i sakralnih objekata u Agdamu je uništen i kulturni spomenik nekadašnja rezidencija Panah Ali Khan of Karabakha, osnivača i prvog vladara Karabaškog carstva, a armenska vojska je u pokušaju da uništi svaki dokaz o azerbejdžanskom postojanju na tom području uništila i groblja. Agdam su od rata 90-ih pa do kraja posljednjeg sukoba u studenom 2020. armenske snage koristile kao tampon zonu. Teritorije koje su bile pod kontrolom Armenaca predstavljaju oko 15 posto ukupne teritorije Azerbejdžana.

U gradovima poput Fuzulija, Jabrayila i Zangilana, armenske sna