Trgovci lani zaradili 33 posto više nego 2022.
Trgovci u maloprodaji u 2023. ostvarili 8,57 milijardi € prihoda i 223,9 milijuna € neto dobiti
Čak 8,57 milijardi eura prihoda ostvareno je lani u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima (G4711), što je 18,2% više nego godinu ranije, dok je dobit trgovaca od 223,9 milijuna eura za 33,2% veća, podaci su koje smo dobili od Fine. Ukupni prihodi (promet bez PDV-a) deset najboljih u maloprodaji živežnim namirnicama iznosili su pak 7,42 milijarde eura, što je bolji rezultat od ukupnih prihoda svih registriranih u djelatnosti G4711 u 2022., kad je ostvareno 7,25 milijardi eura.
Stručnjak za maloprodaju Dragan Munjiza kaže kako u top 10 možemo primijetiti pet kapitalno hrvatskih trgovaca – Konzum (1. s 1,9 mlrd. eura prihoda), Plodine (4. s 890 milijuna), Tommy (7. sa 612 mil.), NTL (8. s 178,2 mil.) i Trgovinu Krk (9. s 5,6 mil.) čiji je udio u ukupnim prihodima desetorke u 2023. 50,3%, a u neto dobiti 61,8%.
Plodinama dobit rasla 59%
– Veći udio neto dobiti “domaćih” trgovaca najviše treba pripisati Plodinama kojima je dobit rasla više od 59% te malom rastu dobiti Schwarz grupe (Lidl koji je 2. na listi i Kaufland koji je 5. zajedno imaju 68,8 mil. eura) od svega 1,38% – objašnjava naš sugovornik. Ipak, Schwarz je sa svoja dva formata i dalje najveći trgovac u zemlji s ukupnim rastom prihoda od 14,8% te udjelom u ukupnim prihodima u top 10 u RH od 26% (u 2022. je to bilo 26,9%), dok je udio Schwarz grupe u ukupnoj neto dobiti top 10 malotrgovaca pretežito hranom 40,3%. Dakle, Schwarz je i po ukupnim prihodima i po neto dobiti vodeći u top 10, a na ukupnom tržištu ima više od jedne trećine udjela u neto dobiti i skoro četvrtinu udjela u prihodima.
– U godinu dana prihodi top 10 rasli su 18,9%, a neto dobit od ukupno 170,9 milijuna eura za 29,7%. A ako znamo da je realan, deflacionirani rast u ovom sektoru (23/22) bio nešto niži od 4%, čemu je doprinio količinski rast prodaje i otvaranje novih prodajnih mjesta, ostatak do ukupnog financijskog rasta od 18,9% kombinirani je učinak rasta “food CPI indexa”, odnosno inflacije na tržištu hrane i “downtradinga”, odnosno veće preferencije kupaca za jeftinijim supstitutima i akcijama – napominje Munjiza. Inače, hrvatsko tržište je jedno od rijetkih koje je realno raslo u 2023., dok je prosjek EU realan pad od 2,7%. Pokazalo se da na hrvatske kupce vrlo malo utječe porast cijena (rast FCPI indexa) u odnosu na ostatak/prosjek Europe te da u Europi sveprisutni “downtrading” nije naštetio rastu prometa u RH, ali je vrlo vjerojatno doprinio relativnoj maloj rasti dobiti vodećih trgovca (Schwarz i Konzum), dodaje.
U 2022. u top 10 maloprodavača bila su i tri “gubitaša” – Studenac (6.), Spar (3.) i Eurospin (10.), a u 2023. samo jedan – Eurospin – sa 7,8 mil. eura. Najveći rast ukupnih prihoda bilježi Studenac, od 58,8% zbog akvizicija i otvaranja novih prodajnih mjesta, a najveći rast neto dobiti već spomenute Plodine.
Pogurala ih izborna godina
– Utjecaj ograničenja rada nedjeljom tijekom 2023. nije relevantan i tek će rezultati 2024. biti pod utjecajem smanjenja ukupno mogućih radnih sati u trgovini od 9%, što će posebice malim samostalnim trgovcima izvan top 10 donijeti gubitke, dok će na top 10 trgovaca imati ili neutralan učinak ili će im promet narasti zbog drugih faktora (ali će i oni
U 2022. u top 10 maloprodavača bila su i tri “gubitaša” – Studenac, Spar i Eurospin, a u 2023. samo Eurospin
prosječno izgubiti 1 do 2 indeksna doba rasta zbog ove mjere). Za vrijeme turističke sezone bit će otvoren dovoljan broj prodajnih mjesta budući da trgovci “čuvaju” radne nedjelje prvenstveno za sezonu i blagdane – doznajemo od Munjize koji zaključuje da je rezultate trgovaca pogurala “izborna godina”, odnosno učinak nominalnog rasta plaća i mirovina, te neoporezivih primitaka i dodataka za umirovljenike (rast plaća od oko 16% donosi dovoljan apsolutni iznos novčanih sredstava za “komotnu” potrošnju većine stanovništva, ali premali iznos za ozbiljniju štednju ili investicije) te neopterećenost Hrvata nivoom cijena u odnosu na prosjek/ ostatak Europe.
– Vjerujem da će Konzum, nakon što se provede najavljeno vlasničko preslagivanje i ponovo postane “kapitalno hrvatski” lanac (barem prije IPO-a), biti u mogućnosti značajnije akvizirati, obnavljati postojeće i otvarati nove prodavaonice jer bi mu cijena financiranja trebala pasti s 18% godišnje na 7-8%. Konzum je i mogući kupac Tommyja, ako se vlasnik Tommyja ne odluči za IPO – smatra Munjiza. Konzum je, smatra, jedini od top 10 trgovaca u RH koji bi mogao kupiti Studenac, no vjeruje da je zainteresiraniji za Tommy ili neke manje domaće trgovce. Studenac bi mogli kupiti CVC fond (vlasnik poljske Zabke), Jeronimo Martins (vlasnik poljske Bierdonke) ili MID Europa Partners fond (vlasnik Mlinara i Imleka koji je od Enterprise Investorsa već kupio sličan lanac u Rumunjskoj – Profi pa ga prodao Ahold Delhaizeu, koji, između ostalog, posluje u Srbiji). No Munjiza u takvim potencijalnim akvizicijama ne vidi moguću sinergiju i ne smatra ih vjerojatnima. Misli da će Enterprise Investors morati potražiti neke druge kupce uz pomoć poljske podružnice JP Morgana. – Zanimljivo je i da Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) koja ostvaruje veći prihod od Konzuma ima 5223 zaposlenika u Hrvatskoj, a Konzum 9931, što znači da je Schwarz gotovo dvostruko produktivniji. A daje i najveće plaće – Lidl više od 1500 eura, a Kaufland skoro 1400, dok ostali u top 10 imaju većinom plaće koje su niže od hrvatskih medijalnih, a 2023./2022. rasle su u prosjeku 90-100 eura – zaključio je Munjiza.