Vlada gura novi zakon iako je EK protiv njega
Za hrt Koplja će se lomiti oko definicije kvalificirane većine u Saboru
bitka Unatoč brojnim kritikama koje dolaze iz hrvatske oporbe i nekim rezervama koje odašilje Europska komisija, izmjenama Zakona o HRT-u dano je zeleno svjetlo u Vladi Zorana Milanovića i već u srijedu o njima će se raspravljati u Saboru. Iz Vladinih izvora saznaje se da smatraju kako su uz manje korekcije uvažili neke od kritika pristiglih iz Bruxellesa i da je zakon prošao tu provjeru. U oporbi, pak, smatraju da nisu uvažene korekcije koje je tražila Europska komisija te da zakon jednostavno nije dovoljno demokratski da bi bio na razini europskih stečevina.
Zahtjevi Europske komisije
- EK u svome očitovanju na promjene Zakona o HRT-u jasno kaže da smatra kako su ova zakonska rješenja koja provodi hrvatska Vlada lošija od postojećih. Priznaju da se postojeća rješenja nisu pokazala dovoljno učinkovitima, no problem ne vide u zakonu, nego u nedosljednoj primjeni do- sadašnjih zakonskih rješenja. Nedvojbeno je, međutim, da u Bruxellesu nova rješenja vide lošijima kada govorimo o neovisnosti javne televizije od izravnog utjecaja politike – objašnjava Davor Stier (HDZ). Tvrdi da EK kritizira upravo snižavanje demokratskih kriterija za izbor glavnog ravnatelja, kao i mogućnost političke kontrole nad tim izborom. Hrvatska vlast i oporba u raspravi o promjenama ovog zakona sporit će se oko tumačenja što je to kvalificirana većina. Naime, EK je zatražio da se glavni ravnatelj bira kvalificiranom većinom. Milanovićeva Vlada uvela je promjenu pa predlaže da se glavni ravnatelj ne bira većinom prisutnih zastupnika, nego način izbora mijenja tako da se glavni ravnatelj bira većinom svih zastupnika u Saboru. I u toj promjeni vide poštovanje kvalificirane većine. Oporba, pak, upozorava da u EU vrijedi drukčije objašnjenje što je to kvalificirana većina. Riječ je, tvrde, o primjeni dvotrećinske većine. Oporba, dakle, smatra da izmjene zakona, a poslije Prijedlog promjena zakona o Hrt-u u ek je dobio negativne reakcije, kao i u europskom parlamentu
saborski zastupnik HDZ-a i izbor glavnog ravnatelja, u Saboru treba vršiti po principu potrebne dvotrećinske većine. Postojeće rješenje zadovoljavalo je te kriterije jer su i Programsko vijeće i Nadzorni odbor bili tako koncipirani. U Programsko vijeće u Saboru je birano šest članova iz vladajuće pozicije i pet iz oporbe, a isto je bilo i s Nadzornim odborom u koji su ulazila tri čovjeka s pozicije i dva iz opozicije. Potom su Programsko vijeće i NO zajedno birali ravnatelja HRT-a dvotrećinskom većinom.
kontrola nad hrt-om
Stier dalje objašnjava da se u stavovima Europske komisije o tom problemu, a koji su upućeni Vladi, kritizira i lakoća kojom se može otpustiti i promijeniti ravnatelja. Vrlo jednostavno, potrebno je samo da ne prođe njegov godišnji izvještaj u Saboru. Izostanak demokracije vidi se i u rješenju da tako izabran ravnatelj poslije sam postavlja sva druga vodstva na televiziji. – Prijedlog promjena zakona o HRT-u u EK je dobio negativne reakcije, kao i u Europskom parlamentu. Nije nevažno što ga je žestoko kritizirala i glavna direktorica EBU-a. Potpuno je jasno da Vlada inzistira na napuštanju političkog konsenzusa u izboru ravnatelja želeći ostvariti potpunu kontrolu nad HRT-om – kaže Stier.