Osiguranje ili depozit u banci u Švicarskoj

Hrvati žele ulagati, no najmanje znaju o tome od svih europskih građana

Kilogram zlata stoji 40.000 eura, no kupuje li se na malo, gram je 50 eura pa se za 20% preplati nabavna cijena. Uloži li se istih 50 eura u životno osiguranje s imovinom u zlatu, razlika nestaje. Na srebro se i u EU plaća PDV – u Sloveniji 20 posto, u Njemačkoj 19 posto. No, postoji i mogućnost pohrane srebra u bescarinskim skladištima u Švicarskoj, gdje nema ni PDV-a ni carine. skom obrazovanju i postoji velika potreba za informiranjem javnosti. Osim poduke o zaštiti imovine, cilj mu je i ponuditi proizvode za rast vrijednosti te imovine. Ima, naravno, konkretan interes.

Novčana i realna vrijednost

Višak sredstava može se, objašnjava, čuvati kao vrijednost u novčanim fondovima, štednji, vrijednosnim papirima ili obveznicama, dok su realna vrijednost nekretnine, dionice i plemeniti metali. Kad su posrijedi novčane vrijednosti, možete biti ili vjerovnik ili vlasnik, a u nestabilnom financijskom okruženju puno je bolje biti vlasnik! Zlato ne smatra “metalom prvog izbora”. Zbog goleme primjene u industriji srebru čak daje primat, no poanta je, naravno, u diverzifikaciji. Tu su i renij, platina, paladij, no srebro, kaže, ima 20.000 primjena. Više ih ima samo nafta – 30.000. U svijetu je prodano više srebra u terminskim ugovorima, nego što ga uopće postoji na zemlji – otkriva Pravica nevjerojatan podatak. No, euforija je, napominjemo, u proteklom desetljeću trajala i s nekretninama, dionicama... Neće li i “zlatna groznica” jednom prestati, pitamo ga? – Procjenjuje se da će potrajati od sedam do deset godina. Interes će trajati dok ovaj financijski sustav ne doživi renesansu, a i to će se dogoditi jer ni jedna kriza ne traje predugo, kao što ne traju ni dobra vremena – suvereno zaključuje imovinski savjetnik.