Samo će Srbija, Bugarska i Mađarska do 2020. u zrela tržišta, Hrvatska zaostaje Na osnovi njih velike kompanije odlučuju gdje i u što uložiti
Obrasci potrošnje
Među svjetskim potrošačima koji se dijele u četiri kategorije– osnovnu, u nastajanju, rastuću i zrelu – Hrvatska se ubraja u onu rastuću. Prema rezultatima analize potrošačkih navika u 86 zemalja tijekom 30 godina tu ćemo i ostati – barem do 2020. godine. Studija A. T. Kearneya svrstava nas među zemlje koje će u ukupnom rastu potrošnje do 2020. odnijeti samo 10 posto udjela. Ukupan će rast u tom razdoblju biti 43 posto, odnosno 12 bilijuna dolara. Od susjednih zemalja koje su trenutačno u istoj skupini naprijed će, u najnapredniju kategoriju zrelih potrošača prijeći Mađarska, Bugarska i – Srbija. S obzirom na njihovu trenutačnu gospodarsku situaciju, zvuči kao znanstvena fantastika, ali analitičari su prilično uvjereni u taj scenarij.
Zanimljivi ulagačima
Među rastućim potrošačima uz Hrvatsku se nalaze još i Argentina, BiH, Bugarska, Estonija, Gvatemala, Mađarska, Irana, Latvija, Litva, Makedonija, Meksiko, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Turska, Turkmenistan i Urugvaj, no promjenu potrošačkog profila na “zreli” očekuju samo tri prije nabrojene države. U zreloj su skupini sada SAD, Australija, Kanada, Njemačka, Indonezija, Japan i Velika Britanija. Sve ovo može se činiti poput puke statistike, no na osnovi ovakvih analiza multinacionalke donose svoje strategije ulaganja. – Dok zrela tržišta i dalje ostaju važna za kompanije koje nude dobra i usluge, do 2020. više od trećine svjetske potrošnje doći će iz tržišta u nastajanju i to ih čini iznimno privlačnim globalnim kompanijama – istaknuo je partner i potpredsjednik konzultantske kuće A. T. Kearney Branko Žibret. Više od četvrtine svjetske populacije pripada u nim proizvođačima i maloprodaji ključne informacije za razvoj tržišnih i brend strategija. Koristeći uvide iz studije, moguće je skrojiti portfelje brendova i proizvoda za pojedina tržišta na temelju budućih obrazaca potrošnje. Primjerice, određeni proizvođač duhana može pronaći zanimljivim snažnu negativnu korelaciju koju smo otkrili između stopa nezaposlenosti među ženama, stopa pušenja među muškarcima i potrošnje na osobnu njegu – analiziraju u A.T. Kearneyu.
Vjenčanja i pivo
Primjerice, jaka je negativna korelacija otkrivena između stopom nezaposlenosti kod žena, stopom pušača među muškarcima i potrošnjom na osobnu higijenu. Istodobno, osobe koje su češće preplaćene na časopise i razne medije, troše više na sredstva za osobnu njegu. Također, u zemljama s visokom stopom vjenčanih prodaje se više vina i piva, nego u zemljama s visokom stopom razvoda. Rast inflacije usporava potrošnju na farmaceutske i proizvode za njegu, no ima minimalan utjecaj na kupnju mesa, vina i piva. No, već s malenim gospodarskim rastom, povećava se i potrošnja na kozmetiku, no smanjuje kupnja mesa i alkoholnih pića. Luksuzu su najskloniji potrošači u Hong Kongu, Švicarskoj i SAD-u; oni troše na dizajnersku odjeću, zabavu, skupe restorane, ali i osiguranje i zdravstvenu skrb.