Zašto je treći entitet tabu-tema za političare u Hrvatskoj i BiH? IsPrIKe
Većina hrvatskih političara ima potrebu pravdati se zbog optužbi za podjelu BiH
Bosna i Hercegovina ima četrnaest vlada i parlamenata, koji više-manje suvereno odlučuju i predstavljaju obrise isto toliko mini državica. Kada bi se država BiH, umjesto sadašnje komplicirane strukture nastale na mirovnim konferencijama u Daytonu i Washingtonu, preustrojila s tri entiteta ili federalne jedinice te vlašću središnje države, ukinulo bi se čak deset vlada, troškovi javne uprave smanjili bi se za nekoliko milijardi eura. Tako pojednostavnjeno izgleda priča o trećem en- titetu koji u različitim oblicima 20 godina nakon rata zagovara hrvatska politika u BiH koju su nedavno ponovno aktualizirali na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora, nakon čega je dio političkog Sarajeva, i to s lijevog spektra, jednostavno erumpirao sijanjem gomile optužaba o genocidu, prijetnjama ratom, zajedničkom zločinačkom pothvatu.
Dogovor o preustroju
Na udaru se najviše našao šef HDZ-a Tomislav Karamarko zbog potpore Hr- vatskom narodnom saboru, koji je na zasjedanju u subotu podupro ideju federalizacije BiH. Ubrzo nakon toga Karamarko se, kao i većina hrvatskih političara iz BiH ili Hrvatske, imao potrebu pravdati zbog krajnje upitne optužbe o podjeli BiH, koja je ionako odavno podijeljena na tri odvojena društva. Sveučilišni profesori Ivan Vukoja iz Mostara, koji je i voditelj Instituta za društvena istraživanja iz Mostara, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Šaćir Filandra i profesor Fakulteta političkih znanosti iz Banje Luke Miloš Šolaja treći entitet vide kao krunski dokaz potrebe postizanja trajnog unutarnjeg dogovora o preustroju zemlje između tri naroda, što bi onda vodilo stabilizaciji i izlasku iz stanja višedesetljetne krize. Profesora Filandru su iznenadile osude inicijative o trećem entitetu, za koju kaže da je apsolutno legitimna za demokratsko društvo, posebice jer dolazi “od krupnih političkih Andrej Plenković jedna je od HDZ-ovih uzdanica u Bruxellesu igrača kakav je HDZ BiH”. – Nema potrebe oštriti zube na ovoj ili nekim drugim inicijativama jer su one u ovome trenutku zapravo samo to, nego treba izaći s vlastitim prijedlogom – kaže Filandra. Procjenjuje kako inicijativa o trećem entitetu u ovome trenutku nije real-
U Belgiji njemačka nacionalna skupina ima udjel od 0,8%, ali ima entitet
izvor iz Europskog parlamenta. Osim amandmana koji spominje federalizam i decentralizaciju, HDZovci pokušavaju predati i amandman koji bi u rezoluciju uveo spominjanje triju konstitutivnih naroda, što se sada u nacrtu koji je predao izvjestitelj Preda ne spominje izrijekom (prošlogodišnja rezolucija je spominjala).
Apel za javnu televiziju
Ta k o đ e r pokušavaju amandmanom ubaciti i apel da se Hrvatima u BiH omogući da imaju svoju javnu televiziju na hrvatskom jeziku. Rok za predaju amandmana istječe danas u podne.