Nemamo brzi internet, a oni se svade zbog nove mreže

Kome Angela Merkel zamjera i je li se zapravo ikome i na što žalila, nije posve jasno. Ali činjenica jest da prijepor HT-a, koji je u vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma, i države postoji. Uzrok je internet, i to onaj fiksni. I dok dvije trećine građana nemaju “žicu” za brzo surfanje, polemika se vodi o tome treba li nam još jedna internetska mreža među naseljima. Naime, državna tvrtka Odašiljači i veze kandidirala se za novac fondova EU za izgradnju upravo takve, agregacijske mreže između naselja. HT tvrdi da je to besmisleno jer takva mreža već postoji. Postoji čak 605 takvih veza, a da bi sve bilo povezano, potrebno ih je 650. OiV ili država Hrvatska ne haju za tu činjenicu i žele pomoć EU za cjelokupnu novu, državnu infrastrukturu. HT je predlagao da, također uz pomoć novca iz EU, izgradi dio koji nedostaje. Pitanje je koji je model u ovom slučaju mudriji ili isplativiji... Odmaknemo li se od politike, nikakvog razloga nema za dvije paralelne mreže. Usto, postoji institut regulatora koji se mora brinuti da su uvjeti na tržištu istovjetni svima. Tako gledano, nacionalna sigurnost ne može biti ugrožena, a HT u ovom slučaju i nema monopol, postoji još 50-ak onih koji imaju mrežu među naseljima. Ipak, država želi sve ispočetka jer dugoročno je, kažu, dobro je da je država vlasnik infrastrukture, koje se one 1999. pa opet 2001. odrekla. Možda u vremenima blagostanja ne bi bilo besmisleno imati dvije internetske mreže, no u današnjem kontekstu čini se da gradnja mreže koja postoji ne može biti prioritet, a i država se kao vlasnik bilo čega baš i nije iskazala. Pritom je puno važnije naglasiti i da se izgradnjom agregacijske infrastrukture situacija po pitanju brzog fiksnog interneta neće popraviti. Ono što Hrvatskoj doista nedostaje jest pristupna mreža, ili zadnja milja, ona koja “žicu” dovodi do domova. Tu stojimo loše. Tek jedna trećina kućanstava u Hrvatskoj ima brzi pristup internetu. Za to treba tražiti novac iz fondova, a to mogu i trebale bi činiti jedinice lokalne samouprave pa i u suradnji s operatorima.

Samo trećina kućanstava ima brzi pristup internetu. Za to treba tražiti novac eU