Izostaju iz škole jer im je nastava dosadna i ne žele gubiti vrijeme

za učenike viših razreda osnovne škole nedolazak u školu dio je strategije kojom, ako nisu spremni, izbjegavaju ispite, bilo usmene, bilo pismene

Prije nekoliko desetljeća učenici su morali pisati detaljan izvještaj zašto nisu došli u školu, opravdati ih je mogao roditelj, ali samo ako je imao ozbiljan razlog, a izostanak zbog putovanja dulji od dva-tri dana bio je praktički nemoguć. Danas bez imalo ustručavanja roditelji traže da im se djeca oslobode od nastave po tjedan ili dva zbog skijanja ili egzotičnih putovanja, a po mnogima prevelik broj sati izostanaka učenika govori o tome da roditelji pristaju da im dijete ostane kod kuće ako nije spremno za test ili ispit u školi.

Markirao dva tjedna

– Za učenike viših razreda osnovne škole nedolazak u školu dio je strategije kojom izbjegavaju ispite, bilo usmene, bilo testove. Ti izostanci su uglavnom opravdani, opravdaju ih roditelji ili liječnici svojim potvrdama – prepričava nam ravnateljica Osnovne škole Matije Gupca Ljiljana Klinger. Iako nerado o tome govori, priznaje da povremeno i u njezinoj školi ima ekstremnih slučajeva kad dijete, recimo, u jednoj školskoj godini izostane više od 300 sati, uz opravdanje liječnika. – Pitanje je je li trebalo toliko izostati kad ima mogućnost “škole u kući” i “škole u bolnici”. Voljela bih znati jesu li sve liječničke potvrde opravdane jer naša iskustva ih dovode u pitanje – kaže ravnateljica Klinger. Prema podacima Ministarstva obrazovanja učenici prvih razreda osnovne škole najviše neopravdanih izostanaka imali su u školskoj 2010./11. godini, kada je nešto manje od 40 tisuća učenika skupilo više od 43 tisu- prije mnogo godina dijete je oduzeto majci jer je stalno kasnilo u školu, a pokazalo se da ona nije vodila računa o njemu

psihologinja će neopravdanih. U prošloj školskoj godini nešto više od 40 tisuća prvašića skupilo je ukupno gotovo milijun i tristo tisuća sati izostanaka, od čega su 22.502 sata bila neopravdana. – Prvašići neopravdane sate dobiju uglavnom zbog kašnjenja. Neopravdan sat učeniku poruka je roditelju da mora voditi računa da dijete na nastavu dolazi na vrijeme – tumači Klinger.

To je teror petica

U prošloj školskoj godini 43.847 osmaša imalo je ukupno gotovo 3 milijuna i 200 tisuća sati izostanaka ili nešto više od 72 sata po učeniku. Od toga je neopravdanih bilo gotovo 82 tisuće ili u prosjeku dva sata po učeniku. U jednoj zagrebačkoj školi imali su i drastičan primjer učenika osmog razreda koji se dva tjedna nije pojavio u učenici markiraju zbog prevelikih očekivanja roditelja, želje za afirmacijom i izbjegavanja obveza školi. Razrednica je nazvala roditelje da ih pita što je s djetetom, a oni su bili šokirani kad su shvatili da u školu ne dolazi iako svakog jutra u nju ode. Umjesto u školu, odlazio je u kafić gdje je vrijeme provodio na internetu. Psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor kaže da je izostanaka uvijek bilo. Osim izbjegavanja ispita, po njezinim riječima, velik broj učenika markira jer im je “škola glupa, dosadna i ne da im se tamo gubiti vrijeme”. U takvim situacijama je, kaže, nužna suradnja roditelja i učitelja u rješavanju problema. No nju muči činjenica da roditelji opravdavaju izostanke kako bi dijete ostalo kod kuće i spremalo se za ispit. – Kad mi je moj sin, koji danas ima 35 godina, prvi put to spomenuo u svojoj srednjoj školi, bila sam šokirana. Meni je to neprihvatljivo, to je sramotno, a što je najgore, to je postala praksa i u osnovnoj školi. Tako se umjetno stvaraju odlikaši. To je teror petica – zaključuje prof. Nazor.

nazor: ne bi trebalo opravdavati izostanke zbog spremanja ispita