Bila sam prostitutka jer su me predali makrou
RazlIke Švedska kažnjava klijente, Hrvatska samo prostitutke, a mnoge su zemlje prostituciju legalizirale
– Za početak, ja sam prostitutka. S nepunih 18 godina prisilno sam uvučena u prostituciju, predana svodniku za kojeg sam morala raditi godinu i pol dana. Poslije sam nekoliko mjeseci radila samostalno. Obitelj nije bila uz mene, ali uspjela sam se izvući iz toga sama, bez ičije pomoći. Htjela sam poput svih ostalih normalno raditi i živjeti, i radila sam na nekoliko mjesta, no u maloj sredini doživjela sam da me poslodavac zove na stranu i daje mi otkaz jer remetim radnu okolinu. Javnost ima iskrivljenu sliku o prostitutkama, po kojoj ih treba za- tući kamenom, a istodobno promičemo seks-turizam na TV-u i naši visokopozicionirani političari i poduzetnici odlaze u Njemačku u kojoj je prostitucija legalna! Ona je izbor samo za mali broj žena, većina mladih u prostituciju ulazi zbog materijalnih razloga, a žene iznad 40. zbog ekonomske situacije i krpanja budžeta – smireno, s dozom rezignacije u glasu, ispričala je jučer Mirjana Hajduk na okruglom stolu “Modeli regulacije prostitucije i iskustva iz prakse” u Institutu društvenih znanosti Pilar.
Izrabljivanje ucijenjenih
Zbog izrabljivanja prostitutki, koje se prekršajno kažnjavaju, a klijenti se izvuku, i kod nas se sve više zagovara uvođenje švedskog modela, po ko- jem se kažnjavaju klijenti, a žene ne jer ih se smatra žrtvama. Na okruglom stolu govorilo se i o praksi na Novom Zelandu u kojem je prostitucija legalizirana od 2003. Sugovornici su bili podijeljeni o tomu jesu li za nordijski ili novozelandski model. Kad god se zagovara legalizacija prostitucije, argumentira se da će žene biti socijalno i zdravstveno zaštićene, a prešućuje se da su prostitutke u razvijenim zemljama većinom žene ucijenjene siromaštvom, koje dolaze iz Južne Amerike i istočne Europe. – Za nas termin seksual-
Đurđica ni rad ne postoji jer bi bilo podjednako i muškaraca i žena koji se bave prostitucijom. Treba obeshrabrivati potražnju za prostitutkama jer se u Švedskoj smanjila, a u Nizozemskoj, Njemačkoj gdje je legalizirana vide i negativne posljedice legalizacije, bordeli su legla trgovine ljudima i kriminala, pa Nizozemska ide za smanjenjem bordela u crvenoj četvrti. Kad se legalizira prostitucija, država postaje svodnik, ubire lovu, a žena se svodi na stvar koja se kupuje – kaže Đurđica Kolarec iz Centra za žene žrtve rata. Znanstvenica s Instituta Pilar Ivana Radačić kazala je da je prekršajnim zakonom iz 2012. (no nikako da se izglasa, op. a.) predviđeno prekršajno kažnjavanje klijenata, ali i žena, što je
Žrtve trgovine ljudima
g o ra suprotno švedskom modelu koji ženu smatra žrtvom. Iva Jovović, direktorica udruge Let, govorila je o radu s prostitutkama, koje upućuju na ginekološke preglede, testiranje na HIV. Odnos im se temelji na poštovanju anonimnosti i na povjerenju. Odvjetnica Sanja Bezbradica navela je rezultate petogodišnjeg istraživanja, a po kojima je bilo 797 prekršajnih postupaka protiv žena, a samo 50 postupaka protiv svodnika. Kako su Radačić i prof. Štulhofer koristili termin seksualne radnice, Bezbradica je dodala: – Imala sam previše doticaja sa žrtvama trgovine ljudima koje su se bavile prostitucijom pa ih ne mogu zvati seksualnim radnicama.
Kolarec: Kad se legalizira prostitucija, država postaje svodnik