Iran i Kuba spašavaju
Njima treba baš sve, EU samo u Iranu
Američko ukidanje sankcija Kubi i Iranu ne predstavlja samo normalizaciju odnosa zapada s ovim dvjema zemljama, već i otvaranje velikih tržišta (ukupno 90 milijuna ljudi) koja su, za europske tvrtke, već godinama čvrsto zatvorena. A ova tržišta gladna su doslovno svega. Kubanci bi rado zamijenili svoje dotrajale packarde i lade novim opelima i volkswagenima, a umjesto starih televizora vjerojatno ne bi žalili novca da si priušte novi LCD. Vjerojatno će se, u potrošačkom smislu, ponašati navlas isto kao što su se početkom devedesetih ponašali stanovnici tadašnje Poljske, Češke, Mađarske... Ljudi koji su netom izašli iz istočnog bloka, bez previše novca, ali željni svega što dolazi sa zapada. I za što su bili spremni dati i posljednju zlotu, krunu ili forintu..
Prilika za Hrvatsku
Iran je u nešto drugačijoj poziciji jer tamošnji potrošači imaju novca i ne moraju “prebijati” svaki rijal kako bi si priuštili ono što žele. U posljednjih desetak godina njima prepreka do željene robe nije bila neimaština, nego isključivo zabrana trgovanja koja će, prema svemu sudeći, uskoro biti prošlost. Dva velika tržišta koja se upravo otvaraju, Kuba i Iran, mogla bi, ako ova prilika bude pravilno iskorištena, biti veli- Kuba je pod trgovinskim embargom još od 1960., nekoliko
godina nakon što je Fidel castro
zavladao otokom koji sada postaje veliko tržište ki generatori potražnje za zapadnim proizvodima. I pri tome je Europa najbolje prošla. Kuba je američko dvorište i gotovo je sigurno da će većina robe koja bude potekla na otok dolaziti s područja SAD-a i Meksika. No zato europske tvrtke, uključujući i Hrvatsku, imaju potpuno otvorena vrata u Iranu koji sa sto milijuna stanovnika i velikim zalihama nafte ima što kupiti. I platiti. – Nekoliko hrvatskih tvrtki već je prisutno u Iranu, koji nam je i puno bliži