Litra benzina i dizela poskupjet će najmanje 25 lipa
Zbog većih trošarina na goriva u državni proračun do kraja godine slit će se, računaju u Vladi, dodatnih 280 milijuna kuna
Vlada će danas uredbom podići trošarine na motorna goriva i cigarete! Trošarine po litri benzina i dizela povećat će se za 20 lipa po litri. U Vladi računaju da će godišnji efekt te mjere biti 450 milijuna kuna, odnosno da će se tom mjerom do kraja godine u državni proračun sliti dodatnih 280 milijuna kuna. Od povećanje trošarina na cigarete i duhan Vlada računa da će godišnje uprihoditi dodatnih 150 milijuna kuna. Zatvaranje proračunskih rupa platit će građani kroz veće cijene goriva, a možda i cigareta. Utjecaj zbog rasta trošarina po jednom paketiću cigareta iznosit će 0,99 kuna za jeftinije cigarete, a za one skuplje od 23 kune trošarine će biti od 62 do 80 lipa. Među proizvođačima i trgovcima gorivom još ne znaju kako će se na konačnu cijenu litre benzina i dizela odraziti veće trošarine, ali neslužbeno kažu da bi se cijena mogla uvećati za iznos trošarine i PDV-a na tih 20 lipa. To bi značilo da će gorivo samo potezom Vlade poskupjeti za najmanje 25 lipa po litri. S druge strane, proizvođači duhana i duhanskih proizvoda, iznenađeni viješću, još rade na kalkulacijama jer nemaju konkretnu informaciju koje će se trošarine i za koliko konkretno uvećati. Kako EK-a traži da Hrvatska ove godine dodatno smanji deficit državnog proračuna za 1,3 milijarde kuna, to znači da će i nakon ovih mjera hrvatska Vlada morati pronaći još gotovo milijardu kuna dodatnih ušteda ili, pak, većih prihoda. Da će Vlada povećati trošarine, najavio je po povratku iz Bruxellesa potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je najavio i da će se jačanje prihodovne strane proračuna tražiti i na poziciji isplate dobiti iz javnih tvrtki i institucija koje ostvaruju višak prihoda nad rashodima. Podsjetimo, ekonomski tim Vlade sastavio je uz pomoć stručnjaka plan po kojem bi se oko milijardu kuna ušteda postiglo na rezanju troškova agencija, zavoda i ostalih institucija, a nagađa se i da se Europskoj komisiji ponudila ušteda na poziciji izdavanja jamstava državnih tvrtki. U zakonu su već planirani prihodi od 2,5 milijarde kuna od imovine države, što se odnosi na dividende, udjele u dobiti i koncesije. Lani je država iz državnih tvrtki i institucija poput HNB-a povukla oko milijardu kuna.