Lalovac: Kad bih sad po Vujčića, kamate bi rasle
Podijelili se: Zaba, OTP i HPB koriste NRS, PBZ kombinira, a ostale banke kamate vežu uz euribor
Kad bih poslušao guvernera i zabranio korištenje euribora, kamate na kredite mogle bi odmah skočiti i do 2%. Niti želim potaknuti rast kamata niti mogu zakonom zabraniti euribor jer se on kao parametar koristi u cijeloj Europi – komentirao je ministar financija Boris Lalovac upozorenje guvernera središnje banke da se u budućnosti može očekivati rast kamatnih stopa na kredite u eurima zbog Vladina zakona.
Različiti uvjeti
Zakonom o potrošačkom kreditiranju država je obvezala banke da definiraju uvjete pod kojima će mijenjati varijabilne kamate i kao parametar navela nekoliko opcija: cijenu eura na europskom novčanom tržištu – euribor, prosječnu kamatu na štednju, prinose na trezorske zapise ili NRS – nacionalnu referentnu stopu koju izračunava HUB u suradnji s HNB-om. Guverner Vujčić smatra da je za određivanje kamata bolje koristiti NRS jer on bolje odražava troškove financiranja na domaćem tržištu. – Što su inicijalne kamate niže, veći je rizik da će se one povećati u budućnosti – komentira guverner te podsjeća da je upozorio i Vladu i banke da griješe. – Banke su me napale da sam pristran, iz Udruge Franak su rekli da sam lažni borac za štediše, a Vlada nije poslušala – ističe Vujčić koji objašnjava da je, isključi li se franak, polovica kredita vezana uz euribor, a druga polovica uz NRS. Usporedba po bankama pokazuje da su krediti s NRS-om nešto skuplji jer je cijena euribora na povijesno najnižim razinama – na rok od šest mjeseci banke međusobno posuđuju eure uz 0,076% kamate, a na rok od godinu dana 0,183%. Vlada je inače obvezala banke da svaki kredit s promjenjivom kamatom razdvoje na fiksni i varijabilni dio, s tim što dopušta povećanje kamate samo u varijabilnom dijelu, ovisno o kretanju izabranog parametra. Procjenjuje se da će euribor ostati nizak do kraja 2016., a nakon toga bi mogao rasti, ovisno o potezima Europske središnje banke. Do 2009. bio je i veći od 5%, a 2012. oko 2%. – Nećemo moći izbjeći utjecaj povećanja euribora na kamatne stope u Hrvatskoj jer kad krene euribor, rast će i NRS, ali putanja rasta neće biti ista – kaže Vujčić. Šestomjesečni NRS za euro trenutačno je 2,47%, a za kune 1,72%, (za godinu dana 2,56% za euro i 1,84% za kune) i on, po tvrdnjama autora i HNB-a, pokazuje cijenu po kojoj banke dolaze do novca. – Važno je da građani znaju što potpisuju i da imaju izbor. Banke imaju različite uvjete financiranja i njihovo je pravo da izaberu, kao što takvo pravo imaju i klijenti. Nama je bitno da građani imaju izbor i da je sve transparentno – komentirao je Lalovac. Banke sad za svaki kredit s promjenjivom kamatom objavljuju iznos fiksnog i promjenjivog dijela kamate. Zanimljivo je da banke koje se vežu uz NRS imaju niži fiksni i veći promjenjivi dio, dok banke koje se vežu uz euribor u startu imaju veći fiksni dio kamate. U konačnoj cijeni, razlika je
HUB je prilikom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju upozoravao na rizike koje nosi obveza korištenja samo jednog referentnog parametra i podnio amandman na taj članak. Propisi EU ne ulaze u takve suvišne odredbe, nego kažu da referentne stope koje se koriste za izračun stope zaduživanja budu jasne, dostupne i objektivne te da ih stranke u ugovoru mogu provjeriti – kaže direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Rast euribora osjeti se odmah, a domaćeg NRS-a za tri, šest ili 12 mjeseci