Kokoši hrvatice ne traže puno, a snesu i 250 jaja godišnje
Otporne su na bolesti, žive na otvorenom, hladnoća im ne smeta, nabrajaju vlasnici OPG-a koji po grlu dobiju i 55 kuna poticaja
Braća Josip i Saša Vrkljan iz brodskog prigradskog naselja Podvinja već se osam godina bave uzgojem autohtone pasmine kokoši hrvatice. Zbog izumiranja te pasmine Hrvatska poljoprivredna agencija prije desetak je godina pokrenula akciju njezina očuvanja. Vrkljani su dobili državni poticaj, koji po grlu iznosi 55 kuna. Danas imaju pet jata s po 10 kokoši i pijetlom, a ako prođu na natječaju za nepovratna sredstva, koji raspisuje Županija, ove godine planiraju udvostručiti broj.
I za ekoproizvodnju
– U posao smo krenuli ponajprije zato što volimo životinje, a to nam je, uz očevu mirovinu, i jedini izvor prihoda. Uzgoj nas je zaintrigirao zbog kvalitetnih jaja i pilića, a kokoš hrvatica pogodna je i za ekološku proizvodnju – kaže Josip.
Drže i patke, a na imanju je i janje koje su dobili na dar Braća drže crveni soj kokoši, no postoje još i crni, crnozlatni te jarebičasto-zlatni. Svi sojevi imaju bijele podušnjake. Osnovne karakteristike hrvatice su otpornost na sve bolesti te nepostojanje velikih zahtjeva u prehrani. Kupuju ih uglavnom OPG-i te oni koji žele imati svoja jaja jer te kokoši ne moraju jesti koncentrat da bi nesle, a nesu već s pet mjeseci, ranije od ostalih pasmina. Uzgajaju se tradicionalno, a veći dio života provedu na otvorenom. Svoje jednodnevne piliće za rasplod Vrkljani po cijeni od 13 kuna prodaju po ci- jeloj Hrvatskoj. – Jaja stoje od jedne do pet kuna. Međutim, mi sva stavljamo u inkubator kako bi se izlegli pilići – kaže Saša.
Više od 200 životinja
Josip dodaje da je hrvatica stara kokoš koja malo traži, a puno daje. Veoma je produktivna i ima veliku nosivost od 200 do 250 jaja godišnje. Nije zahtjevna, spava u kokošinjcu, a zima i hladnoća joj ne smetaju. Vrkljani uzgajaju i patke, koze, zečeve i papige, ali isključivo u svrhu hobija. Imaju više od 200 jedinki, a među njima i jedno janje.