Nezaposleni mladi postaju ekstremisti i odlaze u Irak

Statistika Islamistima idu mladi iz Britanije, Belgije, Francuske, Nizozemske...

Povjerenik Europske komisije za kulturu, obrazovanje i mlade Tibor Navracsics bio je glavna zvijezda na otvaranju Kulfesta. Taj Mađar hrvatskih korijena, koji se odlično služi hrvatskim jezikom, bliski je suradnik mađarskog premijera Viktora Orbana. Stalno naglašavate da nezaposlenost mladih vodi u ekstremizam. Znači li to da je jedan dio Europe u opasnosti? Ako mlada osoba ne može ući na tržište rada i ne može naći odgovarajući posao, onda to može prouzročiti nepovjerenje u vrijednosti društva i institucija. Može udaljiti mlade osobe od političkih institucija. A sve to onda može voditi u oblik ekstremizma. Koje su zemlje najugroženije? Jako je teško reći zato što mi u srednjoj Europi uglavnom gledamo Nizozemsku, Belgiju i Francusku kao zemlje koje imaju solidna i stabilna društva. Ako pogledamo statistike o mladim ljudima koji se idu boriti s islamistima u Irak i Siriju, onda možemo reći da su najugroženije Velika Britanija, Francuska, Belgija i Nizozemska. Mladi muslimani čine dobar dio nezaposlenih u nekim zemljama zapadne Europe. Kako se taj problem može riješiti? Obrazovanje ima posebno važnu ulogu. Ako mlada osoba s različitom kulturnom, religijskom i lingvističkom poviješću ne može naći svoje mjesto u društvu, onda to može voditi do udaljavanja od društva. Vidimo da do sada taj sustav nije funkcionirao. U čemu je pogriješio EU? Zapravo, taj sustav funkcionira, ali ima nekih nedostataka. Imam dosta pokazatelja da je europski obrazovni sustav na vrlo visokoj razini. Međutim, ima nekih manjkavosti kada je riječ o demokratskoj socijalizaciji i socijalnoj uključenosti. Imaju li mladi muslimani koji su rođeni u zapadnoj Europi problem s integracijom zbog svoje vjere? To je teško pitanje jer su to individualni slučajevi. Nema kolektivne odgovornosti, ali ne možemo negirati da u nekim državama ima puno mladih ljudi koji su socijalno isključeni i otuđeni od društva. Je li sada Europa u problemima i zbog nepromišljene useljeničke politike? Vrlo kompleksno pitanje. Mi smo u teškoj situaciji zbog velikog broja ilegalnih imigranata koji nam dolaze prije svega zbog političke nestabilnosti u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. To nije zbog pogrešne politike Europske unije. Moramo se nositi s tim problemima i mislim da je Europska komisija ponudila dobra rješenja. Ali problemi koje sada ima zapadna Europa s useljenicima i ekstremizmom nisu nastali sada, nego zbog migracije otprije 30 ili 40 godina. Mislim da nije problem u multikulturnom društvu jer je europsko društvo uvijek bilo multikulturalno. Ekonomska kriza je izuzetno snažno utjecala i oblikovala ove probleme. Mladi muslimani iz Velike Britanije i Nizozemske ne idu se boriti u Siriju zbog ekonomskih problema. Očito je problem i u sustavu vrijednosti. Slažete li se? Nisam siguran. To su individualni slučajevi i to su pitanja za debatu. Na svaku individualnu odluku utječu prije svega ekonomski razlozi, nezaposlenost i socijalna isključenost. Oni se

Povjerenik Tibor Navracsics u Zagrebu bio je zvijezda na otvaraju Kulfesta u Zagrebu idu boriti u Siriju i Irak jer se osjećaju isključenima iz društva, i ne osjećaju se dijelom zapadnog društva. Postoji li uopće europski identitet kada je u Bavarskoj nezaposlenost mladih manja od pet posto, a u Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj pa i Hrvatskoj oko 40 pa čak i 50 posto. Nema solidarnosti kada Europa dopušta takve razlike. U ovome trenutku nema takve vrste ekonomske solidarnosti. Ja govorim o europskom identitetu. Kada kažem da sam Europljanin i da ste vi Europljanin, onda vi znate što mislim. Zajednički identitet bi značio i slične probleme. Nema li mladi čovjek iz Bu- garske ili Rumunjske potpuno drukčije probleme od Nijemca? Nijemci razmišljaju o novom modelu BMW-a, a Bugari i Rumunji o osnovnim egzistencijalnim problemima. Vjerojatno postoje velike razlike u načinu života i životnom standardu. Ali imaju neke zajedničke karakteristike naše kulture. Kad vidite crkvu u Španjolskoj ili Hrvatskoj, osjećate isto. U Hrvatskoj se u svibnju uglavnom vode rasprave o Drugom svjetskom ratu. Vi ste odrasli u komunističkoj Mađarskoj. Što mislite o komunizmu? Za mene postoje dvije vrste političkog sustava. Imamo demokratski i totalitarni sustav. Za mene nacizam i komunizam pripadaju nedemokratskim sustavima. Bio sam ministar kada je Mađarska predsjedala Europskom unijom i mi smo tada inicirali obilježavanje žrtava totalitarnih režima. Je li Staljin za vas nedvojbeno diktator? Da. A Tito? On je bio komunist. On je vodio komunistički totalitarni režim. Znači, i Tito je diktator? Da. Pod egidom Gospodarstvo stvaranja, u zagrebačkom MSU jučer je počeo dvodnevni Summit kreativnih i kulturnih industrija (KKI). Britanski stručnjak John Newbigin definirao je KKI kao “sektor specijaliziran za upotrebu kreativnog talenta u komercijalne svrhe”, naglasivši da njegova zemlja tim putem ostvaruje goleme prihode, iako su prije 15-ak godina pioniri osamostaljivanja KKI u posebnu granu bili podvrgnuti podsmijehu. – Situacija se znatno promijenila. Prvi se put u nematerijalnu imovinu ulaže više nego u materijalnu. Umjesto fizičke, sada je postala važna društvena infrastruktura. Pa i Kinezi pokušavaju oznaku “proizvedeno u Kini” promijeniti u “dizajnirano u Kini”. Traži se kreativnost, danas je od šefa bolje tražiti oprost nego dozvolu. Morate sami donositi odluke – u staroj ekonomiji greške su bile skupe, a u novoj su postale učitelji – rekao je Newbigin. S tom se tezom složio Ivan Vidaković iz Microsofta rekavši da ni u tvrtki koju vodi nema sankcija za onoga tko nenamjerno pogriješi jer “ne griješi samo onaj koji ništa ne radi”. Založio se za reformu školstva u smjeru da se djeci razvija kreativnost. – Proizvodi se sve više kupuju zbog dizajna i korisničkog doživljaja. Svijet se brzo mijenja, no Hrvati se na žalost jako trude da se ne mijenjaju – zamjera Vidaković. Siniša Hančić, voditelj Styrijina projekta zaštite autorskih prava, rekao je da u RH postoji oko 250 news portala, “od kojih samo oni najveći stvaraju vlastiti sadržaj, a ostali ga mahom neovlašteno koriste. Neki od tih medijskih predatora uzimaju ne samo sadržaj, već i tuđi vizualni identitet i opet im ništa ne možemo”. Na summitu su prezentirani i rezultati Nacionalne studije mapiranja sektora KKI.

multikulturalnost u europi nije uzrok problemima s useljenicima tito je bio diktator kao i staljin, vodio je komunistički, totalitarni režim ivan vidaković: Proizvodi se sve više kupuju zbog dizajna