Džihad i ‘velika Albanija’ iza pokolja u Kumanovu

BJR MakedoniJa To ime je apsurd - onda sam ja iz “bivše austrougarske pokrajine Kranjske”

Nakon deset sati razgovora s makedonskim čelnicima, premijerom i liderom stranke VMRO-DPMNE Nikolom Gruevskim i šefom opozicijskog Socijaldemokratskog saveza Zoranom Zaevom, te dva sata sna, slovenski eurozastupnik, izvjestitelj Europskog parlamenta za Makedoniju te posrednik u pregovorima Ivo Vajgl govori o rezultatima sastanka u Strasbourgu.

Prijeti regionalni sukob

Jesmo li pametniji nakon ovog sastanka – što se događa u Makedoniji i što stoji iza incidenta u Kumanovu? U Makedoniji se isprepliću problemi na više razina. Imamo posttranzicijsku pretvorbu u kojoj je glavno kako zgrabiti što veći dio državne imovine iz bivše Jugoslavije, a stupanj korumpiranosti je visok. Unutar etničkih grupa postoje interesi na koje se velikim dijelom utječe izvana. Govorite o Albaniji? Mislim na Albance kod kojih je teško odrediti tko predstavlja autentičnu albansku političku i društvenu strukturu, a koga je moguće usmjeravati u okviru ideje o kojoj nitko ne želi govoriti, ali ona je tu. Ideja “velike Albanije”. Pa i albanski premijer Rama prijeti Makedoniji vetom za NATO. Situacija je složena i zato incident u Kumanovu može objasniti samo neovisna istraga. Vi ste ga, ipak, povezali s radikalnim islamom? Ima dosta indicija za tu pretpostavku. Neki od tih ljudi koji su u Kumanovu sudjelovali u – očito – vrlo profesionalnoj terorističkoj akciji borili su u Siriji i Iraku. Oni znaju s kojom su idejom došli u Kumanovo. A to je džihad i širenje na europsko tlo radikalnog islama. Dopuštam da su tu i drugi motivi - Velika Albanija ili povezanost s domaćom političkom scenom iako teško vjerujem u to da je bilo tko spreman preuzeti odgovornost za smrt osmero policajaca. Koliko je opasno stanje u Makedoniji? Čini se da su upravo zbog Kumanova u europskim institucijama shvatili da je situacija izuzetno opasna, da se njome može manipulirati izvana i da može prerasti u regionalni sukob. Ja to nikada nisam isključivao i vjerujem da je jamstvo stabilnost regije samo članstvo u EU i vjerojatno u NATOu iako imam rezerve vezi s NATO- om kao globalnim policajcem. Kako su protekli razgovori? Bili su vrlo tolerantni, a sudionici su svjesni odgovornosti za to da Makedonija počne proces uključivanja u EU. Paradoks je da govorimo o početku iako je Makedonija devetu godinu kandidatkinja za EU. Države koje su u međuvremenu postale članice u mnogim parametrima zaostaju za Makedonijom. Skoplje ima solidne rezultate na ekonomskom području, ostvarene su reforme koje je EU tražio iako postoji raskorak između zakonodavstva i prakse, posebno oko pravne države, neovisnosti sudstva, medija i prava manjina. Makedoniju ne zovete “bivša jugoslavenska republika Makedonija” (FYROM)? FYROM je apsurdna de- nominacija. Po toj bih logici mogao reći da sam iz nekadašnje jugoslavenske republike Slovenije ili bivše austrougarske pokrajine Kranjske. Potpuno je apsurdno i iracionalno da Grčka, koja traži od nas razumijevanje i pomoć, pokazuje tako malo solidarnosti za susjede i nerazumijevanje za to da se nepriznavanjem Makedonije stvara žarište krize na njihovim granicama. Spor o imenu bilateralni je spor, isto kao što je razgraničenje Hrvatske i Slovenije, a koje je Slovenija iskoristila za blokadu Hrvatske. Nikad nisam bio za to da se države bivše Jugoslavije međusobne ucjenjuju. Moj je stav bio, i kao ministra vanjskih poslova i predsjednika Odbora za vanjske poslove, da države sporove riješe prije ulaska u EU jer ta pitanja nekim slučajevima postaju oružje nacionalista. Već na obzoru vidim sljedeće sporove: Hrvatska i Srbi-

Makedonija se vratila na početak iako je devet godina kandidatkinja za EU