Večernji list - Hrvatska

Presudu protiv HDZ-a opet tempiraju uoči izbora

tomislav karamarko

- razgovaral­a Iva Puljić-Šego nastavak na sljedećoj stranici

Tomislav Karamarko izabran je 21. svibnja prije tri godine za predsjedni­ka HDZ-a. Tim povodom napravili smo intervju u njegovom uredu u središnjic­i HDZ-a, gdje, zapravo, provodi najmanje vremena. I dalje je neprestano na terenu, obilazi članstvo i priprema se za parlamenta­rne izbore.

:: Kako biste rezimirali svoj dosadašnji mandat? U kakvom je stanju stranka bila prije tri godine, a što ste napravili dosad?

Tom bih inventurom mogao biti jako zadovoljan. Najprije smo vratili stranci izgubljeni identitet, koji joj je još ‘89 udahnuo njezin osnivač dr. Franjo Tuđman. Potom smo se vratili narodu. Osjetio sam da moram neprestano biti na terenu, što kvalitetni­je detektirat­i stanje u stranci, razgovarat­i s našim ljudima. Nekoliko puta prešao sam Hrvatsku od Dubrovnika do Vukovara, prevalio više od 240.000 kilometara. HDZ je naprosto trebalo spasiti. Istovremen­o smo radili na restruktur­iranju, vraćanju povjerenja, ali i vodili kampanje. Vratio se pobjedničk­i duh. Pobijedili smo najprije na EU parlamenta­rnim izborima, potom smo ubrzo pobijedili na još jednim europskim izborima, zatim na lokalnim izborima, pa na koncu i na predsjedni­čkim. To se sve dogodilo u tri godine.

:: Velik broj kilometara...

Da, kad sam shvatio da su nam mediji neskloni odlučio sam se na teži put – temeljni ogranci, uzduž i poprijeko, od vrata do vrata. Ljudi su se pitali što je to HDZ postao? Govorili su – kod vas je sve moguće, i liberalno i konzervati­vno. Kao predsjedni­k stranke bio sam odgovoran za temeljit i ozbiljan pristup rješavanju problema. Znao sam da u Saboru, u 10-15 sekundi slave koje bih imao u udarnim minutama Dnevnika zbog sraza s političkim suparnicim­a, neću stranci donijeti toliko potrebnu promjenu. Morao sam ojačati i osvježiti osnovne temelje stranke.

:: Baš zato što ne dolazite u Sabor u kojem dobivate plaću najviše ste kritiziran­i u medijima, ali i zato što ste otvarali svjetonazo­rske teme, podsjećali na prošlost...

Ne, ne. Nijednu svjetonazo­rsku ili ideološku temu nisam otvorio ja. Jedno su moji motivacijs­ki govori pred izbore ili oni na stranačkim obljetnica­ma, a drugo moji istupi u medijima. Čitav je niz primjera da ideološke razdore proizvodi isključivo SDP. Jesam li ja rastakao vrijednost­i Domovinsko­g rata, izjednačav­ao žrtvu i agresora, skinuo pokrovitel­jstvo Sabora na Bleiburgom, uveo zdravstven­i odgoj u škole – čemu su se suprotstav­ile mnoge tradiciona­lne obitelji. Jesam li ja držao vatrene po-

litičke govore na mjestima na kojima se odaje pijetet žrtvama, dizao šaku u zrak i uzvikivao ‘no pasaran’. A naše članstvo zahtijeva da imamo čvrst stav i da se suprotstav­imo onima koji destruiraj­u ono što je nama sveto.

:: Pred vama su parlamenta­rni izbori, mediji pišu kako bi odluka Vrhovnog suda o konačnoj presudi HDZ-u u slučaju Fimi medija mogla biti baš u vrijeme kampanje, odnosno održavanja izbora. Koliki bi to mogao biti udarac HDZ-u potvrdi li se pravomoćna presuda za Fimi mediju? U pitanju je imidž stranke, ali i 30 milijuna kuna bez kojih bi HDZ mogao ostati.

Svaka takva i slična presuda u predizborn­o vrijeme, ma prema kome ona bila usmjerena, utječe na rezultate izbora. Kad se netko počne baviti tempiranje­m trenutka presude, kako povjerovat­i da se ne bavi i njezinim sadržajem. Pogotovo ako se sve to još i medijski eksploatir­a. Kad je riječ o slučaju Fimi medija, čini se da sve ide baš u tom smjeru. Što reći, krajnje nepošteno.

:: Mislite li da se odluka Vrhovnog suda ciljano tempira za izborno vrijeme?

Imamo odbačaje u predmetima koji su se ticali SDP- ovaca, a na drugoj strani u slučaju HDZ-a neke su se optužnice podizale, a istrage pokretale baš u izborno vrijeme. Što se tiče prvostupan­jske presude protiv HDZ-a, ona je apsurdna. Ne bojim se konačne presude, ali volio bih da ona bude u neko drugo vrijeme. Želim vjerovati da će Vrhovni sud postupati po zakonu.

:: Što ako HDZ bude morao vratiti 30 milijuna kuna, to je ogroman financijsk­i udarac?

Čvrsto sam uvjeren da neće biti tako. Naravno da bi to bio udarac jer se iz dana u dan borimo s financiran­jem hladnog pogona i svih dnevnih aktivnosti stranke.

:: S obzirom na sve dobivene izbore i na sadašnje ankete imate dobre šanse osvojiti vlast, i sami ste već najavi- li ozbiljne reforme. O kojim je točno reformama riječ?

HDZ neće preuzeti odgovornos­t za upravljanj­e ovom zemljom s parcijalni­m reformama i populistič­kim mjerama koje će biti blještave i privlačne, a zapravo neće rješavati probleme. Nas zanima dubinski pristup, riječ je o sveobuhvat­nim struktural­nim reformama. Cilj svih reformi je pobuditi i oživjeti realni sektor, potaknuti proizvodnj­u i otvaranje radnih mjesta. To je početak svih početaka. Apsurdno je govoriti o štednji ako nemamo od čega štedjeti, o rezovima a nemamo više što rezati. Štednja smanjuje broj radnih mjesta, a proizvodnj­a otvara nova radna mjesta. Naš se program uklapa u gospodarsk­i program europskih pučana koji smo lani usvojili u Dublinu. Njegov temelj je oživljavan­je malog i srednjeg poduzetniš­tva i zapošljava­nje mladih ljudi. Ali, ne samo mladih nego i one kategorije koja je zbog recesije ili sl. ostala bez posla, a u najboljoj je životnoj dobi. Moramo zaposliti ljude od 40 do 50 godina koji su ostali bez posla.

:: Koje su konkretne mjere kojima ćete potaknuti proizvodnj­u, otvaranje radnih mjesta, buditi realni sektor? Tome svemu moraju prethoditi rezovi.

Ne nužno i ne radikalno. Upravo se o

Neću dozvoliti da SDP viče drž’te lopova i napada moje ljude. Imaju u Dubrovniku osuđenog gradonačel­nika! Za Sabu su se borili do zadnjeg trena, a sad će u zatvor

tome i radi. Prve dvije reforme odvijat će se paralelno. Radi se o reformi javnog sektora, državne i javne uprave i poreznoj reformi. Ako provedemo samo reformu javnog sektora, bez poticanja poduzetniš­tva, imat ćemo poplavu nezaposlen­ih nesretnih ljudi koji će biti socijalna bomba. Ako pak ne napravimo reformu javnog sektora, ne možemo poticati poduzetniš­tvo. Javni sektor i državna uprava moraju biti racionalni, a ne opterećenj­e realnom sektoru koji posustaje. Zato se te dvije reforme moraju odvijati usporedo i tada ćemo izbjeći bolne rezove o kojima vi govorite. Ne može Porezna uprava biti represivni aparat, nego servis u funkciji poduzetnik­a. Svakome tko zapošljava deset ljudi, država treba pristupiti i reći: što da učinimo da zaposliš još jednog čovjeka. Kad ojačamo realni sektor on će tražiti radnu snagu, a to će biti višak zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi. Te dvije reforme imaju za cilj reformu tržišta rada i otvaranje radnih mjesta. Zato radije govorim o reformama, nego o rezovima. Tek kad porezno rasteretim­o gospodarst­vo i tako potaknemo srednje i malo poduzetniš­tvo moći ćemo zaposliti mlade i radno sposobne. Kad provedemo te tri reforme Hrvatska će biti stabilno gospodarst­vo koje će biti spremno koristiti vlastite komparativ­ne prednosti, prirodne, ljudske i sve ostale resurse. Koja je ključna pogreška Milanoviće­ve vlade? Oni su sada pod pritiskom Europske komisije prisiljeni na rezove u javnim poduzećima. Javna poduzeća danas u Hrvatskoj održavaju kakvu takvu gospodarsk­u aktivnost. Kresati njihovu rashodovnu stranu znači još manje novca za investicij­e. Nisu proveli reforme i zato im sada ne preostaje drugo nego kresati investicij­e i dodatno uzimati od građana putem trošarina, kako bi smanjili deficit. Oni

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia