Dužniku dati prikaz najveće kamate u zadnjih 20 godina

Onome tko u ožujku 2016. uzme stambeni kredit banka će morati predočiti ne samo uvjete pod kojima mu je odobrila kredit nego i kolika bi bila rata kredita ako kamate narastu na povijesno najviše kamatne stope u zadnjih 20 godina! Financijska je kriza pokazala da nije dobro dugoročne kreditne odnose prepustiti slobodi tržišnog ugovaranja pa je Europski parlament usvojio direktivu o ugovorima za stambene nekretnine. Sve su države članice dobile dvije godine da sadržaj direktive ugrade u vlastite propise, a 21. ožujka 2016. godine krajnji je rok. Hrvatska je jedna od rijetkih država članica koja je značajan dio direktive već unijela u zakon o potrošačkom kreditiranju, no ministar financija Boris Lalovac najavio je da će ići i korak dalje i pripremiti poseban zakon o stambenom kreditiranju koji će regulirati taj važan dio tržišta. Najava donošenja zakona može se protumačiti i kao pritisak na banke da što prije izađu s prijedlozima za pomoć dužnicima u švicarskim francima jer se direktiva dotiče i tog segmenta. Ona obavezuje banku da dužniku jasno predstavi rizike vezane uz promjene tečaja te da mu u svakom trenutku osigura mogućnost zamjene takvog kredita u drugu valutu, ali direktiva pri tome spominje zamjenu “prema tekućem tržišnom tečaju”. Hrvatski dužnici priželjkuju konverziju prema početnom tečaju, ali na takvo rješenje nije išla čak ni Mađarska, a Direktiva tek nalaže bankama da dužniku jasno predstave kakve su mu mogućnosti ako se tečaj mijenja 20 i više posto. Nadalje, Direktiva obavezuje države članice da predvide mehanizam zaštite ranjivih dužnika od prezaduženosti. Primjerice, predviđa mogućnost ograničavanja troškova koje banka može zaračunati dužniku u slučaju neplaćanja, o čemu će se u Hrvatskoj sigurno puno raspravljati jer je 13 posto stambenih dužnika u CHF i 5,5 posto eurskih dužnika prestalo vraćati stambene kredite ukupne vrijednosti 4,4 milijarde kuna. Ako je dug nakon ovršnog postupka neotplaćen, Direktiva kaže da bi države članice trebale osigurati zaštitu osnovnih životnih uvjeta i poduzeti mjere olakšavanja otplate, izbjegavajući dugoročnu prezaduženost. Zoran Bohaček iz HUB-a upozorava da je postojeći hrvatski zakon u mnogim odredbama stroži od Direktive, posebno propisivanje najveće dopuštene kamatne stope ili zamrzavanje stambenih kredita u CHF na 3,23 posto sve dok je tečaj 20 posto iznad ugovorenog. Lalovac misli da bi zakonom trebalo propisati uvjete po kojima dužnik može banci vratiti stan i tako se osloboditi dugova.

Europski parlament donio je direktivu jer je zaključio da se stambeni krediti ne mogu prepustiti slobodi tržišnog ugovaranja