U Njemačkoj lakše do posla, ali radne dozvole ostaju
jezik, a to znači upoznaju
i hrvatsku književnost, povijest, kulturu i društvo,
rekla je Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Iz Ureda su najavili online tečaj hrvatskog jezika na svojim mrežnim stranicama od 1.
listopada. Olakšice za radnike s deficitarnom stručnom spremom, dozvole za radnike kakvih Njemačka već ima dovoljno
Njemačka će 1. srpnja – kad istječe prvi rok za ukidanje ili pak produljenje prijelaznog razdoblja u otvaranju tržišta rada – olakšati zapošljavanje hrvatskim radnicima, no najvjerojatnije neće do kraja ukinuti radne dozvole. Ograničenja, odnosno radne dozvole – ostat će za ona zanimanja za koja Njemačka ima dovoljno svoje radne snage, a to su uglavnom ona s nižom stručnom spremom. Potvrdio je to za Večernji list zastupnik SPDa u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.
Štite perače prozora
– Upravo sam ovog tjedna vodio mnogo razgovora na tu temu i svi upućuju na to da će se zakonski prijedlog kretati u tom smjeru. No, moram istaknuti da u odborima još nismo vidjeli prijedlog zakona koji bi regulirao to pitanje, tako da zakonska procedura nije ni počela – napominje Juratović. Olakšicama se mogu nadati oni hrvatski državljani sa stručnom spremom u svim sektorima koji su deficitarni u toj državi, no oni su ionako – što je i logično – “u brzoj traci” pri zapošljavanju. – Već je u posljednjih pola godine vidljivo da Hrvati s višom ili visokom spremom često dobivaju radne dozvole – istaknuo je Juratović. Na vijest da je zastupnik iz redova vladajućeg CDU-a Klaus-Peter Wilsch najavio potpuno otvaranje tržišta rada i ukidanje radnih dozvola, ponovio je kako još nema zakonskog prijedloga, ali da će, ako Wilsch ima
S višom i visokom spremom lakše do dozvole Čak ni sindikati nemaju zamjerke zbog otvaranja tržišta rada uz iznimke za neka zanimanja
zastupnik SPD-a u Bundestagu takve informacije iz svoje stranke, SPD prijedlog, naravno, podržati. – Čak i sindikati, iako ne odlučuju, imaju pozitivan stav o olakšavanju zapošljavanja, s tim da žele zaštititi neka zanimanja, kao što su, primjerice, perači prozora – nastavlja.
Ljubljana neće Hrvate
Članice EU mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje radnika nove članice po formuli “2+3+2”, što znači da ograničenje od dvije godine mogu produljiti za još tri godine te, uz opravdan razlog, za dodatne dvije. Ograničenja za Hrvatsku uvele su Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta. Dosad nijedna od tih država nije odlučila što nakon 1. srpnja s hrvatskim radnicima. Iz Slovenije je prije dva dana stigla neslužbena informacija iz krugova bliskih vladi da će produljiti ograničenje zapošljavanja Hrvata na još tri godine, ponajprije zbog lošeg stanja u državi sa 120.000 nezaposlenih.
još nema prijedloga zakona koji bi regulirao pitanje hrvatskih radnika Slovenci će za još tri godine produljiti ograničenje za građane Hrvatske