Ekskluzivno
Prije ste znali da vas netko prati jer je pred kućom bio crni auto. Sad vas prate iz zraka
smo bili njihovi korisnici. I sad smo dobili ulaznicu za federalni sud. Godinama smo lupali glavom o zid, a sad zida više nije bilo! Već je nekoliko federalnih sudova presudilo protiv NSA-a u slučajevima kršenja ljudskih prava. Snowdenova je jedina briga bila hoće li javnost shvatiti to što im govori ili uzalud riskira slobodu. Nije se bojao ničega drugog – kaže Wizner. Strahovi su se pokazali neopravdanima. Javnost je shvatila i reagirala.
I Obama je priznao
– Cijela se paradigma promijenila. Pod pritiskom javnosti slomila se i vlast. I predsjednik Obama je priznao da su neki programi nadzora neovlašteni i ilegalni – govori. – No sve to – apsurdno – ipak ne abolira Snowdena. On i dalje živi u Rusiji koja mu je pružila azil i zasad se sigurno neće vraćati u SAD – odlučan je Wizner. – Ne bi imao pravedno suđenje. Snowden je optužen po Zakonu o špijunaži iz 1917., iz ratnog doba. Prema njemu, svi koji odaju zaštićene podatke su izdajnici. Snowden je izjednačen s nekim tko je prodao tajne podatke neprijatelju i kazne su rigorozne. Njega se ne gleda kao na zviždača koji je upozorio da država krši zakone. Ponavljam, on čak nije ni objavio dokumente, on ih je predao novinarima da ih obrade, da uklone iz njih bilo što bi moglo ugroziti nečiju sigurnost. No da se Snowden pojavi na sudu, apsolutno ništa od ovog što sam nabrojio ne bi se smjelo ni spomenuti. Ni to da je predsjednik Obama priznao da je država protuzakonito prisluškivala građane, ni da su neki sudovi već presudili protiv NSA-a. Amerika političkim zviždačima sudi kao izdajicama domovine. Nadam se da će s vremenom shvatiti da njegov čin nije protiv domovine, već naprotiv, domoljubni čin. Po istom zakonu gonjen je Daniel Ellsberg, koji je The New York Timesu dostavio tzv. Pentagonske dokumente o skrivenoj ulozi SAD-a u Vijetnamu. Trebalo je 40 godina da ga rehabilitiraju. Nadam se da Snowden neće čekati tako dugo – ističe. No iako Wizner kaže da je javnost uz Snowdena, to je možda preoptimistična tvrdnja. Dio javnosti je ipak kritičan, a jedan od argumenata je taj da nas takav nadzor štiti od terorističkih napada. Nakon 11. rujna i napada na New York, “sprječavanje terorizma” postao je neprijeporan argument i najjači adut primjenjiv na sve situacije, protiv kojega zabrinuta javnost ili pojedinci teško mogu i progurati teze da ga se nekada zloupotrebljava. Pa koliko je, prema američkim vlastima, terorističkih urota otkriveno masovnim nadzorom? – Prije nekog vremena tvrdili su da su razotkrili i spriječili 54 teroristička napada. Pa se broj smanjivao. I na kraju je ispalo da je otkrivena samo jedna teroristička ugroza. Koja? Useljenik iz Somalije, inače vozač taksija, poslao je iz SAD-a 8500 dolara militantnoj skupini Al-Shabaab – ne bez cinizma govori Wizner. – Nitko nije protiv nadzora. Nije ni Snowden. Ta on je radio devet godina kao špijun! I bio je dobar u svom poslu. Ali i on smatra da nadzor mora biti precizan, usmjeren tamo gdje ima sumnje i pravno potkrijepljen, a ne bez diskriminacije kao što je danas. “Nadziri sve, skupljaj podatke o svima pa ćemo vidjeti hoćemo li ih ikada iskoristiti.” Zašto ih skupljaju? Zato što mogu, zato što im tehnologija to omogućuje. Ali i zbog industrijske