Zazive će pjevati djelatnik pučke kuhinje iz Sarajeva, ali i prvi čovjek Oružanih snaga BiH, general Jeleč
građane sarajeva upozorava se da ne smiju s prozora pozdravljati papu i bacati cvijeće na njega
ta misa na stadionu Koševo, gdje se očekuje između 50 i 70 tisuća vjernika iz svih dijelova BiH, Hrvatske i drugih susjednih zemalja. U liturgijskom pjevanju za vrijeme euharistijskog slavlja sudjelovat će 53 zbora spojena u jedan. Oko 1650 pjevača nalazit će se na pozornici uz tribinu, na desnoj strani oltara, te će liturgijsko- crkvenim pjesmama uveličati jednu od najvećih svečanosti u poslijeratnoj BiH. Najvećim crkvenim zborom u BiH dirigirat će velečasni Marko Stanušić koji kaže da su pjesme birane tako da ih i pjevači osrednjih zborova mogu vrhunski otpjevati. Na repertoaru će se naći gregorijanski koral, polifonija, pučka popijevka i sveta orguljska glazba, a zbor će u određenim pjesmama pratiti i Vojni orkestar Oružanih snaga BiH. Velečasni Stanušić otkrio nam je i da će pjevači najvjerojatnije biti u crnobijeloj odjevnoj kombinaciji i sa šalovima u bojama papinske zastave. Uz pjevače iz cijele BiH, prijavilo se i desetak zborova iz Hrvatske: iz Zagreba, Đakovačko- osječke nadbiskupije, a najviše iz Splitsko-makarske. Dio velikog crkvenog zbora bit će i Ekumenski muški zbor katedrale u Beogradu.
Izbor pet vjernika
Zanimljiv je i izbor pet vjernika koji će sudjelovati u molitvi vjernika i pjevati zazive. Ta čast pripala je djelatniku pučke kuhinje iz Sarajeva, srednjoškolcu iz Uskoplja, vjeroučiteljici iz Žepča, policajcu iz Zenice i prvom vojniku BiH, general-pukovniku Anti Jeleču, načelniku Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH, koji danas s obitelji živi u Mostaru. General Jeleč bit će jedan od oko 200 djelatnih vojnih osoba koje će se 6. lipnja naći na Koševu kao sudionici mise koju će predvoditi Sveti Otac. Velika je čast ukazana i obitelji Petra i Milenke Ivančić iz Rame koji će sa šestero svoje djece prinijeti darove za euharistijsko slavlje s papom Franjom: kruh, vino i vodu. Uz pet kćeri Ivančića, Ružicu, Zoricu, Katarinu, Mariju i Luciju, darove će prinijeti i sin Ivan, bogoslov Vrhbosanske nadbiskupije, koji je blizu đakonskog i svećeničkog ređenja. Prije početka euharistijskog slavlja na Koševu papi Franji će gradonačelnik Ivo Komšić uručiti i poklon lokalnih vlasti – Ključ Grada Sarajeva. To je priznanje koje se dodjeljuje afirmiranim i priznatim osobama koje su dale poseban doprinos razvoju i očuvanju civilizacijskih vrijednosti i poseban doprinos miru u svijetu. Dodjela Ključa Grada Sarajeva, ističu lokalne vlasti, simbolizira trajnu vezu Grada i građana Sarajeva s osobama koje su zaslužile to visoko priznanje. U slučaju pape Franje dodjela Ključa Grada Sarajeva obrazlaže se papinim zalaganjem za stabilnu i prosperitetnu BiH, jednakih prava za sve njezine građanine. Ključ Grada Sarajeva je priznanje izrađeno u obliku ključa, uz koje se dodjeljuje povelja. Povelju i ključ dizajnirao je i ručno izradio poznati bosanskohercegovački umjetnik Salem Obralić. Velika pozornost pridaje se svim drugim detaljima važnim za misu koju će predvoditi papa. U pripremanju i oblikovanju središnjeg mjesta euharistijskog slavlja, kao i u sarajevskoj katedrali i drugim mjestima papina posjeta, tražila su se najbolja rješenja. Jedan od na j o d g o v o rnijih poslova povjeren je tvrtki PS- Produkcija d.o.o. iz Posušja u vlasništva Damira Ramljaka Tigra. Odlučeno je da oltar bude na južnom dijelu stadiona, unesen u tribine. S lijeve strane podija oltara bit će svećenici suslavitelji, a s desne strane veliki zbor s vlastitim podijem i dijelom za Puhački orkestar Oružanih snaga. U daljnjim dogovorima liturgijski se osmišljavalo podij za oltar sa svim liturgijskim sadržajima. U sve to trebaju se uklapati oltar, ambon, sedes za papu, suslavitelje i cjelokupnu asistencije. Među te sadržaje spadaju i veliki križ s korpusom kao i mali ranjeni križ iz župe Deževice kod Kreševa sa zavjetnom slikom Gospe Stupske. Isto je tako cvjetno uređenje bilo dio obveza.
U gotičkom stilu
Među važnijim sadržajima je i uređenje cjelokupnog ozvučenja prostora oltara, zbora, Puhačkog orkestra OS BiH, pretprograma, liturgijskog prostora stadiona, videoekrana, kao i osiguravanje drugih potrebnih sadržaja velike crkve na otvorenom. Sam autor kaže kako je nastojao sve navedeno osmisliti u njemu dragom gotičkom stilu gradnje crkava. Drugi prostori u gradu Sarajevu koje će posjetiti Sveti Otac poštovali su zatečenu liturgijsku i drugu stvarnost uz želju da se svi ti prostori učine što prikladnijim i za susret s papom Franjom. Župljani župe Šikara kod Tuzle izrekli su svoju spremnost vrhbosanskom nadbiskupu Vinku kardinalu Puljiću da za euharistijsko slavlje s papom Franjom daruju posebno izrađen kalež s pliticom, procesijski križ s procesijskim svijećnjacima koje će izraditi akademski kipar iz Tomislavgrada Ilija Skočibušić. Na samom kaležu vidljivi su mnogi važni sadržaji Katoličke crkve i hrvatskog naroda u BiH, kao što su likovi Blažene Djevice Marije i dragih svetaca sv. Ilije proroka i sv. Franje Asiškog kao i četiri stolne crkve u Sarajevu, Mostaru, Trebinju, Banjoj Luci i župne crkve u Šikari kod Tuzle. Procesijski križ obogaćen je i izgleda poput cvijeta iz kojega izlazi uskrsli Isus prema kojemu upravljaju svoj pogled Blažena Djevica Marija i sv. Ilija zaštitnik BiH. Sedes, odnosno stolac za papu na euharistijskom slavlju odlučili su pokloniti župnik vlč. Miro Bešlić i vjernici iz Zavidovića. Spremnost da sudjeluju u izradi stolca za papu iskazali su i muslimanski vjernici iz tog bosanskog gradića, Salem Hajderovac i njegov 33-godišnji sin Edin koji imaju obiteljsku stolarsku radionicu. Kazali su kako je to njihova životna želja i kako je to projekt njihova života. Stolac na kojem će sjediti Sveti Otac tijekom liturgijskih slavlja izrađena je od kvalitetnog orahova drveta, a Salem i Edin su u svojoj maloj radionici obavili i sva ukrasna rezbarenja: hrvatskog tropleta, papina grba, sarajevske prvostolnice, zavidovićke župne crkve kao i drugih manjih sadržaja. Isusov kip s križem za misu pape Franje u Sarajevu radi se u Posušju. Drveni kip Isusa Robert Tomić je načinio od orahova drva i teži oko 250 kilograma, dok križ pravi od hrastova.