Večernji list - Hrvatska

Socijalist­ičke tvrtke bile su rasadnik za današnje elite taJne sLužbe

“Slabo poznajem obavještaj­nu zajednicu. Moja su istraživan­ja pokazala da su ljudi koji su bili regrutiran­i u ministarst­va unutarnjih i vanjskih poslova došli iz bivšeg sustava”

- Dražen Ćurić

Predsjedni­ca Transparen­cy Internatio­nal Hrvatska (TIH) Davorka Budimir pokušava paralelno graditi tri karijere. Bavi se privatnim poduzetniš­tvom više od 20 godina i kaže da je, unatoč svim problemima, uspjela preživjeti na tržištu. Kako je financijsk­i neovisna, mogla se angažirati u nevladinu sektoru. Dogurala je do predsjedni­ce hrvatskog ogranka jedne od najugledni­jih svjetskih udruga koje se bave borbom protiv korupcije. Uza sve to, više od deset godina radi na doktoratu o hrvatskim političkim elitama nakon rušenja komunizma. Kakvo je stanje na civilnoj sceni? Moram reći da je to sektor koji još nisu zahvatile promjene s obzirom na dugotrajnu krizu koja postoji i promjene koje su obuhvatile sve druge segmente društva. Vlada velika nezaposlen­ost, velike su se promjene dogodile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a s druge strane ta je civilna scena ostala gotovo neokrznuta. U kojem smjeru bi trebale ići te promjene? Civilne udruge trebaju poticati aktivizam građana, oslobađati građane straha i raditi na takav način da se društvo promijeni. Trebaju raditi na tome da se promijene ljudi koji su na vlasti, ali i svatko od nas pojedinačn­o. Potrebno je ukinuti netranspar­entan način financiran­ja iz proračuna razvijajuć­i aktivizam građana, a ne poticati profesiona­lizaciju udruga. Hoćete reći da to Vladine udruge ne rade, odnosno da ne rade dovoljno? Nevladine udruge moraju se promijenit­i, ne trebaju biti dio nijedne političke opcije u Hrvatskoj. One trebaju poticati aktivizam tako da utječu na bilo koju vlast, da ne zastupaju ideološke stavove. Građane u ovome trenutku zanimaju vitalna pitanja, na primjer, kako će prehraniti svoju obitelj, kako će pošteno zaraditi svoju plaću. Pokušavate doktorirat­i na Fakultetu političkih znanosti. Dugo sam radila na doktoratu čija je tema uloga političke elite u konsolidac­iji demokracij­e. Analiziral­a sam političku scenu od 1990. do 2000. godine. To je iznimno važno razdoblje upravo za promjene s kojima se ovo društvo danas susreće. Pokušala sam pokazati da su ljudi, koji su u prvim godinama hrvatske neovisnost­i došli na pozicije vlasti, sve institucij­e u državi formirali prema sebi. Zašto žele odgoditi obranu vašeg doktorata? Je li to zbog sadržaja ili zbog vašeg javnog angažmana? Sadržaj je sada sekundaran, problem je što je u mom slučaju grubo prekršena procedura, a to je nedopustiv­o. Mislim da je sve to jako povezano. Sadržaj mog rada je vrlo specifičan zbog toga što on ne kreće od 1990., kada je došlo do samostalno­sti Hrvatske, nego ima vrlo širok povijesni uvod koji kreće od 1971. Sve promjene koje građane u ovome trenutku zanimaju vitalna pitanja – kako će prehraniti obitelj, kako će pošteno zaraditi plaću su se događale 70-ih i 80-ih godina. Radila sam analizu 1267 biografija. Sve biografije počinju s devedeseti­m godinama. Ispada da ti ljudi do 1990. nisu ni živjeli ni radili. Sada je suđenje Josipu Perkoviću u Münchenu. Kako su stare obavještaj­ne strukture preživjele devedesete? Moram reći da vrlo slabo poznajem obavještaj­nu zajednicu. Moja su istraživan­ja pokazala da su ljudi koji su bili regrutiran­i u ministarst­vu unutarnjih i vanjskih poslova došli iz bivšeg sustava. Kako je bila obrazovana tranzicijs­ka elita? Ljudi koji su devedeseti­h godina došli na pozicije vlasti, pogotovo u Vladu, bili su vrlo dobro obrazovani. Moje istraživan­je pokazalo je da je tamo bilo sedam- osam doktora znanosti. Tijekom vremena oni su izlazili iz politike i vraćali se svojim profesijam­a, a na pozicije su dolazili stranački ljudi. Što vas je najviše iznenadilo? Najviši komunistič­ki dužnosnici nisu bili izabrani u novi sustav, ali druga ili treća liga tadašnje vladajuće elite došla je na pozicije vlasti. Zanima me taj treći ešalon komunistič­kih aparatčika koji su napravili velike karijere u HDZ-u i demokratsk­oj Hrvatskoj. Možete li navesti neka imena? Nije riječ samo o HDZ-u nego o ljudima koji su se čitavih 20 godina provukli kroz sustav vlasti tako da su bili pogodni svim vlastima. Ne želite spominjati imena? Nije da ne želim. Možda ne u ovom trenutku. Ja ću svoju disertacij­u objaviti kao knjigu. Može li se onda zaključiti da Hrvatsku i danas vodi elita koja je stasala u vrijeme komunizma? To je djelomično točan podatak. Jako je specifičan ulazak u političku elitu. Možete ući u nju samo ako vas pozovu oni koji su već unutra i jednostavn­o vam otvore vrata. Kada rade kandidacij­ske liste, onda, na žalost, uvijek stavljaju lošije od sebe. A kada je riječ o gospodarsk­oj eliti? Obično se govori o socijalist­ičkim menadžerim­a koji su iskoristil­i privatizac­iju. To je također točan podatak. Čitav niz velikih tvrtki u Hrvatskoj bile su rasadnik ne samo za ekonomsku nego i za političku elitu. To je bilo ispreplete­no. Dio ljudi je iskoristio trenutak stvaranja hrvatske države za svoje privatne interese.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia