4,8 milijardi kuna
U tri zračne luke kao za dva pelješka mosta
Tri najveće hrvatske zračne luke – Zagreb, Split i Dubrovnik – krenule su u investicije vrijedne čak 640 milijuna eura, a financiraju ih na različite načine. Novi putnički terminal zagrebačkog aerodroma gradi se po koncesijskom modelu, a financira se kreditom. Ulaganja u dubrovački aerodrom većim će se dijelom financirati iz fondova EU, dok će se splitska zračna luka u financiranju svoje investicije osloniti dobrim dijelom na vlastita sredstva. To je jedno od najvećih ulaganja u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina. Hrvatski turizam je u zamahu, u 25 novih hotela ulaže se ove godine oko 500 milijuna eura. Tako su i aerodromi uspjeli izbjeći zamku ekonomske krize. Vrijednost ulaganja u tri zračne luke više je nego dvostruko veća od vrijednosti gradnje pelješkog mosta s pristupnim cestama.
Tri najveće hrvatske zračne luke – Zagreb, Split i Dubrovnik – krenule su u investicije vrijedne čak 4,8 milijardi kuna (640 milijuna eura), što je jedno od najvećih ulaganja u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina. Nakon što je domaće gospodarstvo zapalo u recesiju, malo je koja investicija krenula u realizaciju. Cestogradnja je stala, realizacija planiranih ulaganja u željeznice više je nego skromna, zbog štednje gotovo sva državna poduzeća režu troškove za investicije, no aerodromi su pod zamahom ponajprije uspjeha hrvatskog turizma, koji ove godine bilježi ulaganje u 25 novih hotela vrijedno 500 milijuna eura, uspjeli izmaknuti zamci ekonomske krize. Vrijednost ulaganja u tri zračne luke, primjerice, više je nego dvostruko veća od vrijednosti gradnje pelješkog mosta s pristupnim cestama.
Pet milijuna putnika
No, svaka od investicija triju aerodroma financira se na različit način. Novi putnički terminal Zagrebačke zračne luke gradi se po koncesijskom modelu, a financira se kreditom. Ulaganja u dubrovački aerodrom većim će se dijelom financirati iz fondova EU, dok će se splitska zračna luka u financiranju svoje investicije osloniti dobrim dijelom na vlastita sredstva. Vrijednost je investicije u Zagrebačkoj zračnoj luci, koja je pod koncesijom više tvrtki predvođenih francuskim Bouyguesom i Aeroportsom de Paris, oko 2,47 milijardi kuna ( 330 milijuna eura). Kredit su Francuzima za gradnju novog terminala na Plesu dali Deutsche banka Luksemburg, Europska investicijska banka, International finance Corporation, Unicredit bank Austrija i Zagrebačka banka. Novi bi terminal trebao biti gotov do kraja 2016. godine, a u prvoj bi fazi imao kapacitet od 3,5 milijuna putnika te u drugoj pet milijuna. Zračna luka u Čilipima, pak, u investiciji je teškoj 1,84 milijarde kuna ( 246 milijuna eura). Prva faza obnove i dogradnje tog aerodroma počela je 2013. godine, i to premještanjem opreme, pripremnim radovima i gradnjom putničkog terminala, upravne zgrade te postrojenja za skladište i opskrbu zrakoplova na stajanci. Ove je godine, pak, počela druga faza projekta, a to, među ostalim, znači proširenje stajanke, gradnja nove stanice za spasilačkovatrogasnu službu... Na dubrovačkom će aerodromu najveći dio svoje investicije pokriti sa 145 milijuna eura iz fondova EU, i to kroz dva operativna programa, OPP 2007. – 2013. i OPKK 2014. – 2020. U Čilipe će stići i 32,5 milijuna eura iz takozva-
Zahvaljujući zamahu turizma, Pleso, Čilipi i resnik izmiču zamci krize
nog poticanja ulaganja – Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Zračna luka Dubrovnik među prvima je u cijeloj Uniji dobila novac iz tog fonda. Ostali dio investicije, 75 milijuna eura, financirat će se iz vlastitih sredstava zračne luke i kreditnog zaduženja. Završetak cijelog projekta na Zračnoj luci Dubrovnik očekuje se 2019. godine, no terminal C bit će pušten u upotrebu ranije, u travnju 2017.
Rekordna dobit
Splitska zračna luka kreće u rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala, a procijenjena je vrijednost te investicije 450 milijuna kuna (60 milijuna eura). U procjenu je uključen i otkup zemljišta koji je u međuvremenu realiziran pa je preostalo za realizaciju 400 milijuna kuna ulaganja. Na Resniku su za to osigurali 130 milijuna kuna iz vlastitih sredstava, a ostatak potrebnog novca pribavit će kreditom kod razvoj- nih banaka. Splitski aerodrom, naime, vrlo uspješno posluje, pa su lani ostvarili rekordnu dobit od čak 64,3 milijuna kuna. Kad se radovi okončaju, kapacitet splitskog aerodroma će biti 3,5 milijuna putnika, a osim terminala, proširit će se i površina parkinga za automobile i autobuse. Direktor Zračne luke Split Lukša Novak kaže da su već obavili razgovore s razvojnim bankama koje imaju povoljnije uvjete kreditiranja od komercijalnih banaka. Ističe da aerodrom može bez ikakvih problema dobiti te povoljne kredite s obzirom na to da nema nikakvih kreditnih obveza i da vrlo uspješno posluje. U realizaciju investicije na Resniku planiraju krenuti početkom 2016. Očekuju da će u srpnju ove godine dobiti građevinsku dozvolu, nakon čega će raspisati i natječaj za izvođače radova. Svi bi radovi trebali biti gotovi do turističke sezone 2017. godine.