Počelo je s Lalićem i ‘Lelejskom gorom’ 1963.
Jergović je petnaesti po redu laureat. Prije dvije godine nagradu je dobio Tomaž Šalamun, a od tada se dodjeljuje bijenalno
Književnik iz Hrvatske Miljenko Jergović dobio je prestižnu Njegoševu nagradu za roman „Rod“koji je 2013. godine objavila Fraktura. Jergović je petnaesti dobitnik Njegoševe nagrade koju uručuje crnogorski predsjednik i koja u Crnoj Gori ima državni status. Osim što će Jergovićevo ime biti uklesano u mramornu ploču na Biljardi, dobit će i crnogorsko izdanje svog opsežnog romana, a znatan je i novčani dio nagrade koji je prije dvije godine iznosio čak 16.500 eura. Do nove nagrade Jergović je došao u “pripetavanju” s Davidom Albaharijem i Dimitrom Baševskim koji su također ušli u uži krug. No žiri u kojem su bili Vlaho Bogišić (predsjednik), Filip David, Aleš Debeljak, Katica Ćulavkova, Sreten Perović, Zdenko Lešić i Svetlozar Igov velikom većinom glasova odlučio je da nagrada ide Jergoviću. Njegoševa nagrada ima burnu povijest. Osnovana je sre- dinom šezdesetih godina prošlog stoljeća kada joj je namijenjena uloga jugoslavenskog Nobela. Prvi dobitnik bio je Mihailo Lalić nagrađen za roman „Lelejska gora“. Drugi dobitnik bio je Miroslav Krleža nagrađen za monumentalne „Zastave“, a treći Meša Selimović nagrađen za roman „Derviš i smrt“. Slijedili su Branko Ćopić, Oskar Davičo, Blaže Konevski, Josip Vidmar, Desanka Maksimović (koja je u pripetavanju pobijedila Danila Kiša), Borislav Pekić, Dobrica Ćosić, Stevan Raičković i Matija Bečković. Zbog sukoba u žiriju i oko njega, Njegoševa nagrada imala je dvanaestogodišnju političku stanku da bi prvi laureat nakon njene redefinicije bio Mirko Kovač nagrađen za „Ruže za Nives Koen“. Prije dvije godine nagrađen je slovenski pjesnik Tomaž Šalamun i otad se nagrada dodjeljuje bijenalno.
Drugi dobitnik ‘Njegoša’ bio je Krleža za monumentalni roman ‘Zastave’