I Dubrovnik se priprema za izbjeglice
Nakon kritika EU: Otvoreni granični prijelazi između Hrvatske i Srbije
Sve se više govori o novim izbjegličkim rutama na putu u EU. Jedna od njih vodi preko Grčke, Bugarske i Rumunjske, gdje se račva na krak koji ide preko Mađarske i nastavlja se prema Njemačkoj, dok drugi krak ide preko zapadnog dijela Ukrajine i Poljske do Njemačke i skandinavskih zemalja. Druga nova ruta pak ide preko Grčke i Albanije, odakle bi se izbjeglice brodovima prevozile do juga Italije. No, sve se više spominje i otvaranje rute preko juga Hrvatske. Tako bi izbjeglice iz Turske išli preko Grčke, Makedonije, Kosova i Crne Gore te u Konavlima ulazili u Hrvatsku. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji već se pripremaju i za taj scenarij. Prema riječima glasnogovornika Stožera za zaštitu i spašavanje Dubrovačko-neretvanske županije Gorana Cvjetinovića, logističke pripreme rade se za prihvat tri do pet tisuća izbjeglica koji bi se na području županije zadržali maksimalno 48 sati. Smještali bismo ih na Prevlaku ako bi ulazili u Hrvatsku u Konavlima.
Jučer u 17 sati granica ˝na Bajakovu je otvorena. Da će napetosti na relaciji Zagreb – Beograd popustiti, postalo je jasno još jučer prijepodne, kada je premijer Zoran Milanović rekao da sa svojim suradnicima intenzivno razmatra mogućnost micanja mjera koje je, kako tvrdi, Hrvatska morala uvesti.
Manji pritisak izbjeglica
– Uz upozorenje da ću se, u svakom sljedećem trenutku kada ocijenim da je to u hrvatskom interesu, poslužiti nečim sličnim ili istim. Jer drukčije ne mogu i neću – rekao je Milanović i dodao da ne želi da “ne samo hrvatske tvrtke nego i radnici u tim tvrtkama u Srbiji pate”. – Naša mjera na granici možda je bila tvrda, ali ona je bila u obrani nacionalnih interesa i kontrole tijeka migranata koji kroz Srbiju prolaze bez ikakve kontrole. Nacionalni interesi uvijek će biti ispred profita bilo koje kompanije – rekao je premijer Milanović. Večernji je jučer poslijepodne neslužbeno doznao kako će granica biti otvorena jer su hrvatske vlasti primijetile da je pritisak izbjeglica koje dolaze iz Srbije lagano popustio. Odluka da će Hrvatska otvoriti granicu sa Srbijom došla je i nakon pritiska iz Bruxellesa; Europska komisija zatražila je jučer od hrvatske Vlade objašnjenja o odluci o zatvaranju graničnog prijelaza Bajakovo za kamione koji ulaze iz smjera Srbije jer prve procjene u Komisijinoj analizi te hrvatske mjere govore da bi to zaista moglo predstavljati kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU, ali i kršenje pravila carinske unije. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok izjavio je jučer u razgovoru za Večernji list da je hrvatsko ponašanje na Bajakovu neodgovorno i neprihvatljivo. Europski povjerenik za susjedsku politiku, Austrijanac Johannes Hahn, jučer je iz Beograda, s konferencije za novinare koju je održao sa srbijanskim premijerom apelirao na hrvatsku Vladu da promijeni odluku o zatvaranju Bajakova za promet iz Srbije. – Mjere hrvatskih vlasti nisu proporcionalne i definitivno
mjere hrvatskih vlasti ocijenjene su neprihvatljivim i diskriminatornim
su diskriminatorne jer su pogođeni kamioni samo iz jedne zemlje. Apeliram na Vladu RH da promijeni odluku – prenijela je Hahnove riječi agencija Tanjug. Srpski premijer Vučić zahvalio je europskom povjereniku što je bio “korektan i konkretan i rekao od koga se što očekuje”, misleći na hrvatsku Vladu.
europski odgovor
Prema Hahnovim riječima, Komisija danima pokušava pomoći da se problem blokade Bajakova riješi, ali tu se nema o čemu pregovarati, već se jednostavno čeka da Hrvatska ukine zabranu ulaska kamiona iz Srbije u Hrvatsku. – Granica se mora otvoriti, tu se nema što pregovarati. EU će se moći nositi s ovim valom izbjeglica, ali me zabrinjavaju odluke donesene u ovoj krizi. Svi bi trebali biti svjesni posljedica. Treba razmišljati o ljudima, a ne o izborima – rekao je Hahn, koji je u društvu premijera Vučića obišao i prihvatni centar za izbjeglice u Šidu. Pohvalio je Srbiju na ljudskom tretiranju izbjeglica. Poručio je da je riječ o zajedničkom problemu za koji je potreban europski odgovor i istaknuo kako “nijedna zemlja ne može biti ostavljena da sama rješava ovaj problem”.