Ilegalno tržište cigareta čini čak 10 posto ukupne
Štetni sPoJevi U alternativnoj cigareti smanjeni su za 90 posto u usporedbi s dimom od konvencionalne cigarete
Duhanska industrija susreće se sa sve restriktivnijim politikama glede pušenja, trošarina i javnog zdravlja. Marlboro man, zaštitni znak Philip Morris Internationala, odavno je tako iščezao s veleplakata i malih ekrana u brojnim zemljama. No s inovacijama i ulaganjima u ovoj industriji koji se svake godine mjere u milijardama eura, „kauboj“najveće duhanske kompanije na svijetu i dalje je neprikosnoveni lider na tržištu –iu Hrvatskoj – s kojim udjeli i prihodi mlade zagrebačke podružnice stalno rastu. Na 10. obljetnicu u Hrvatskoj, očekivanja i planovi su i dalje veliki, doznajemo od Anite Letice, predsjednice uprave Philip Morrisa, Zagreb, koja je na čelnu funkciju te tvrtke u Hrvatskoj došla s pozicije direktorice poslovnog razvoja i planiranja Philip Morris Internationala za jugoistočnu Europu.
Dvostruko viši prihodi
Prema procjenama, tvrtka danas u Hrvatskoj drži više od 40% tržišta, s prihodima od 2,3 milijarde kuna u 2014., 12 posto više nego godinu prije, i ima gotovo dvostruko više prihoda od TDR-a. S mladom menadžericom razgovaramo o uređenosti hrvatskog i europskog tržišta cigareta, švercu, novim regulativama, konkurenciji, planovima te svojevrsnom “svetom gralu” duhanske industrije – ciga- reti budućnosti, koju u cilju smanjenog rizika za zdravlje i okolinu u Centru za razvoj i istraživanje PMI-ja u švicarskom gradu Neuchatelu posljednjih godina stvara tim od 300 vrhunskih stručnjaka, matematičara, molekularnih biologa, informatičara, toksikologa, genetičara... Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete na hrvatskom tržištu? Ima ih mnogo, od nepoštovanja pravila igre nekih dionika na tržištu i stvaranja nelojalne konkurencije, s čime smo se suočavali od samog početka, do značajnog rasta trošarina te ilegalnog tržišta. Iako Hrvatska mora trošarine uskladiti na 90 eura na tisuću cigareta do 2018., najveći dio tih povećanja se već dogodio. Samo u protekle dvije i pol godine trošarina je porasla s oko 50 eura na današnjih oko 86 eura na tisuću cigareta, što je utjecalo na maloprodajne cijene duhanskih proizvoda. Prosječna cijena kutije cigareta je u istom tom razdoblju porasla za oko četiri kune. Koliki je problem ilegalno tržište u Hrvatskoj? To je globalni problem. Prema lanjskom istraživanju KPMG-a, samo na području EU konzumirano je 56,6 mlrd. ilegalnih cigareta, što čini 10,4% ukupne potrošnje, a porezne obveznike koštalo je više od 11 mlrd. eura. I u Hrvatskoj ilegalno tržište također raste, što zbog značajnog povećanja trošarina, ali i smanjenog raspoloživog dohotka stanovništva. Istraživanja upućuju na to da je gotovo svaka deseta kutija cigareta u Hrvatskoj ona koja nije namijenjena hrvatskom tržištu. A po pitanju rezanog duhana? Još je gora situacija. Prema lanjskom istraživanju HUP-a, gotovo svaki četvrti potrošač kupuje ilegalno rezani duhan, što stvara godišnji gubitak prihoda državnog proračuna od čak 100 mil. eura. Poduzima li se dovoljno u suzbijanju nelegalne trgovine? Carinske uprava i MUP su u suzbijanju tog problema napravili velike pomake. Ali, nužno je da se tom problemu s jednakom pažnjom posvete i ostale relevantne državne institucije, osobito u dijelu kontrole proizvodnje, ali i strožim sankcioniranjem nezakonitog ponašanja. Kako gledate na preuzimanje TDR-a od strane BAT-a? Očekujete li da će se nešto time promijeniti na tržištu koje se donedavno percipiralo kao monopolističko? Očekujemo da će jedna multinacionalna kompanija kao što je BAT donijeti prakse zdravog tržišnog natjecanja
Gotovo svaki četvrti potrošač kupuje ilegalno rezani duhan, što stvara godišnji gubitak prihoda državnog proračuna od čak 100 milijuna eura
prema kojima se natječemo i na drugim tržištima, posebice s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica EU. Uvažavamo konkurenciju s kojom se natječemo pod istim uvjetima, po osnovi kakvoće proizvoda, jačine brenda, agilnosti i sposobnosti organizacije te primjeni najboljih poslovnih procesa i rješenja. Kako gledate na novu direktivu EU o duhanskim proizvodima koja predviđa i stravične slike i upozorenja o štetnosti pušenja na dvije trećine kutije? Prema odrednicama direktive, možemo reći da smo suočeni s najstrožim mjerama i ograničenjima dosad, ali zakonodavstvo koje iz nje proizlazi za nas predstavlja okvir poslovanja kojemu se svi trebamo prilagoditi. Može li se reći reći da zbog svega toga u duhanskoj industriji pušu i neki novi vjetrovi? Dokle ste došli sa stvaranjem cigarete budućnosti, s tzv. heat not burn tehnologijom koja i dalje isporučuje nikotin, a ne gori i nema pepela? Naš portfelj proizvoda potencijalno smanjenog rizika je širok i uključuje e-cigarete i druge inovativne tehnologije. Vjerujemo da će proizvodi koji koriste tehnologiju zagrijavanja, a ne gorenja duhana, pružiti odraslim pušačima najbolju alternativu naspram konvencionalnih cigareta u vidu okusa, zadovoljstva i rituala. Lani smo naš proizvod s tehnologijom zagrijavanja duhana iQOS u pilot-projektu stavili na tržište u Nagoyi i Milanu, a ove godine u Švicarskoj te započinjemo sa širenjem u