“Lokativ”
Radeći na izvještaju o zdravstvenom stanju Europe, stručnjaci su istražili i konzumaciju droga. Rezultati su zabrinjavajući i za Europu i za Hrvatsku. Naime, više od 73 milijuna Europljana, u dobi od 15 do 34 godine, u posljednjih je godinu dana konzumiralo neku od droga. U tom je istom razdoblju 10,5 posto Hrvata konzumiralo marihuanu, što je brojka veća od europskog prosjeka, koji iznosi 9,5 posto. Uz to, kokain je zadnjih godinu dana probalo manje od jedan posto Hrvata dok je za europske zemlje ta brojka nešto veća i iznosi 1,2 posto.
Najviše alkohola popije se godišnje u Litvi, čak 12,7 litara čistog alkohola po glavi stanovnika. U Hrvatskoj ta je količina 10,7 litara. ljiv napredak u redukciji ovih rizičnih faktora. Najveći uspjeh u smanjenju broja pušača jest u Bjelorusiji, Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Na žalost, zakonodavne intervencije pak oko konzumacije alkohola, poput njegove kontrole dostupnosti i cijena, vrlo sporo donose neki učinak.
Od krize se deblja
Svake godine u svijetu duhan ubije gotovo šest milijuna ljudi i upravo je on glavni rizični faktor za preranu smrtnost od cirkulatornih bolesti i bolesti raka. A baš navedena oboljenja dominiraju kao glavni uzroci smrtnosti u Europi i u Hrvatskoj. Štoviše, kod nas njihova stopa ne pada kao u nizu drugih zemalja. Uz duhan i alkohol Europu karakterizira još jedan rizični faktor – debljina. Više od polovine Europljana ima višak kilograma, a i hrvatski javnozdravstveni stručnjaci već godinama upozoravaju na ovaj veliki problem i u nas jer četvrtina Hrvata starijih od 18 godina ima višak kilograma, a problem pretilosti svake je godine sve veći i kod djece. Ono što je, međutim, utvrđeno iz dostupnih brojki o višku kilograma koji muče Europljane jest zaključak da im je jedan od uzroka – ekonomska kriza. Neovisno o tomu je li riječ o stanovnicima bogatijih ili ekonomski siromašnijih europskih zemalja, materijalna nesigurnost okidač je i rizični faktor za višak kilograma te gojaznost Euro-