Izvezli smo 1000 banana za 20 milijuna Čisti provoz preko Hrvatske lani je bio 838 milijuna kuna i on nije uključen u podatke o robnoj razmjeni. Morske luke omogućile su preprodaju robe s trećih tržišta
SNAšlI SE
Svjetska banka smjestila je Hrvatsku na prvo mjesto u svijetu po prekograničnoj trgovini, a jednostavnost uvozno-izvozne procedure mogla bi dati objašnjenje kako je Hrvatska postala izvoznik banana ili novih automobila?!
Ni tranzit ni domaće
U godini dana izvoz banana skočio je dvadeset puta, na 20 milijuna kuna, a šest puta skočila je vrijednost izvezenih automobila iako ne proizvodimo ni jedno ni drugo. Prošle su godine hrvatske tvrtke izvezle čak tisuću novih automobila! Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof kaže da se u podacima DZS-a o hrvatskom izvozu ne nalaze nijedna banana ili automobil koji su preko naših luka dopremljeni u neku od članica EU jer se roba u tranzitu ne računa u domaću trgovinsku razmjenu. Za prošlu je godinu vrijednost takvog tranzita kroz Hrvatsku bila oko 838 milijuna kuna, i to 540 milijuna kuna u izvozu i 300 milijuna kuna u uvozu! No, iste te banane ili automobili prestaju biti tranzit i postaju hrvatski izvozni proizvod ako ih domaća tvrtka uveze, plati carinu te kasnije preproda na treća tržišta. Budući da izvoz raste po stopama koje su veće od svih drugih pokazatelja, često se čuju upozorenja da taj rast nije proizvod domaćih poslovnih aktivnosti, nego provoza robe poznatijeg kao rotterdamski efekt. Do ulaska u EU izvoz je rastao po godišnjoj stopi oko jedan posto, a kasnije 9 i 12 posto! Taj efekt najprije je zabilježen u Nizozemskoj i Belgiji jer se carinjenje robe često obavlja u rubnim članicama EU i lukama iskrcaja. – Ovdje se ne radi o provozu, nego o trgovinskoj ak- tivnosti naših poduzetnika. Svaka nova članica EU koja ima morsku luku dobiva puno bolju trgovačku poziciju u odnosu na zemlje koje nemaju more. Taj je izvoz rezultat trgovinske aktivnosti domaćih poduzetnika, a ne rotterdamskog efekta – tvrdi Krištof. Od siječnja do srpnja ove godine vrijednost plasirane robe u inozemstvu bila je 6,6 milijardi eura, uz rast od 12,1% godišnje, dok je uvezeno robe u vrijednosti 10,8 milijardi eura uz stope rasta koje su upola niže. Sličan više ili manje izražen rast izvoza bio je prisutan i kod većine novih članica EU u godinama pristupanja ili godinama nakon što su ušle u EU. Analitičar Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić kaže da je jedan dio relativno visokog rasta hrvatskog izvoza posljedica rasta proizvodnje, a drugi dio povećane trgovine robom inozemnog